Tako se kali država



Goran Tasić, Milorad Djorđević - Bonde, Petar Stošić, Zgrade na imovini porodice Stošić: centar Vranja

Neko može da kaže od zlog dužnika i koš pleve dosta. Ali, vlast hoće tako da mislimo, i zato smatram da bi trebalo da vrate imovinu u izvornom obliku ili da ponude zamenu. Ako to ne može, neka plate, i to pošteno – kaže Djorđević



 



– Ne zanima me da li će država da bankrotira, jer se ni vlast u ono vreme nije brinula da li će moj otac da bankrotira kada mu je otimala kuću sa lokalima – kaže Petar Stošić Ježa, potomak ugledne vranjske porodice kojoj je komunistička vlast 1959. godine bez ikakvog obeštećenja srušila gotovo svu nepokretnu imovinu.

Goran TasićMilorad Djorđević - BondeNaslednici onih kojima je posle Drugog svetskog rata otimano gotovo sve što su imali danas su s razlogom besni. Namirenja pravde, odnosno obeštećenja još uvek nema, iako je za poslednjih deset godina u opticaju bilo više predloga zakona o restituciji, u skladu sa jednim od glavnih obećanja vlasti posle 5. oktobra 2000.

PONOĆNA PRAVDA

Štaviše, prema najnovijim informacijama, taj postupak će biti sproveden u skladu sa mogućnostima države, ma šta to značilo. Potvrda za to stigla je nedavno i od državnog sekretara u Ministarstvu finansija Slobodana Ilića, koji je rekao da će Srbija biti finansijski slomljena ukoliko preovlada naturalni povraćaj imovine. On je dodao da je donošenje Zakona o restituciji moguće očekivati tokom leta.

Koliko sve to cinično zvuči, postaje jasno ako se zna da je tokom procesa privatizacije prodavana upravo imovina koju potražuju nekadašnji vlasnici, što je zapravo drugi čin u tragediji koja se događala pre 50 i više godina. Ipak, brojni su i oni čija imovina u izvornom obliku više ne postoji.

U Srbiji već godinama postoje brojna udruženja koja zastupaju interese bivših vlasnika i sva ona zastupaju tezu da u najvećem broju slučajeva imovina može da se vrati u izvornom obliku. Jedno od takvih udruženja je i Liga za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava, koja je nedavno formirala i filijalu za Pčinjski okrug. Predsednik Goran Tasić kaže da je cilj da se pomogne bivšim vlasnicima da prikupe dokumentaciju, te da poštovanjem zakonskih procedura utiču na to kakav će zakon o restituciji biti usvojen.

– Naš stav je da se problem nasilno oduzete imovine može rešiti mešovitim modelom, gde preovladava vraćanje imovine u naturi – kaže Tasić.

On dodaje da će se zalagati za to da se među oštećene uvrste i oni kojima su kuće i automobili oduzimani po zakonu o ispitivanju porekla imovine iz sedamdesetih godina. Prema njegovim rečima, u Vranju ima bar šest takvih slučajeva.

Zgrade na imovini porodice Stošić: centar Vranja

Petar StošićOcu Petra Stošića Ježe je kuća, koja se nalazila u strogom centru grada, na mestu gde je sada Stara pošta, nacionalizovana 1959. godine.

– Tokom noći, pre nego što je otkucano rešenje, sve su srušili, nisu čak sačinili ni zapisnik o tome kolika je površina objekata i šta se nalazi u njima. Uradili su to naknadno. Ne znam ni šta je bilo sa građevinskim materijalom, jer su i to razneli – kaže Stošić.

Prema dokumentaciji koju je Stošić nabavio, njegovom ocu uništena je zgrada, čija je osnova bila površine 144 metara kvadratnih, zatim jedan pomoćni objekat, i oduzeto zemljište površine 266 metara kvadratnih. Stošić kaže da su u prizemlju zgrade bila dva lokala, dok se na spratu nalazio stambeni prostor. Postojao je i podrum, koji se prostirao celom površinom objekta.

– Moji preci su trgovci i terzije, tako da je u kući bila kompletna oprema: rafovi, četiri šivaće mašine, tri velika zidna ogledala. Bila je tu i kasa, za koju znam da se danas nalazi u Doma kulture, u prostorijama gde je bila smeštena redakcija „Slobodne reči“ – navodi Stošić.

Vrhunac licemerja usledio je tri godine kasnije: naime, rešenje o nacionalizaciji imovine porodice Stošić poništeno je 1962, ali oni nikada nisu obeštećeni.

– S obzirom na to da je opština na tom mestu izgradila lokale (Blok pošta-banka) tražim da nas obeštete tako što će imovinu da nam vrate srazmerno u naturi, ali nisam optimista, jer su ovi danas na vlasti isti kao i oni koji su nam otimali – kaže Stošić.

Primera zverskog obračuna komunističke vlasti sa starim vranjskim porodicama, odnosno političkim neistomišljenicima ima na pretek. Milorad Djorđević Bonde navodi da je dedi njegove supruge, fabrikantu Trajku Skenderoviću 1946. u Vranjskoj Banji oduzeta kuća preko puta železničkog odmarališta (današnja Sofka), kao i tri hektara zemljišta, crepana sa kompletnom opremom za prozvodnju i njiva kod pruge, na ulazu u ovu varoš. Danas se tamo nalazi jedna od „Simpovih“ porodičnih fabrika.

Neshvatljiva je, međutim, tupost koju su tom prilikom pokazali „izvršitelji narodne volje“.

– U zapisniku, pored ostalog, stoji da je oduzeto 5 – 6 kutija (za imalin) sa zlatnicima i 20 – 25 kilograma srebra. Izgleda da nisu umeli ni da broje – kaže Djorđević.

No, tu nije kraj stradanju njegove porodice. Djorđevićevoj babi po majčinoj liniji oduzeta je radnja koja se nalazila na čošku današnje Brankove ulice, gde je nekada kao stolar radio i Sima Pogačarević, ideološki sabrat komunističke vlasti.

Potom je oteta i radnja koja je pripadala Djorđevićevom dedi po ocu, a koja se nalazila u centu grada, preko puta nekadašnjeg „Pelivana“ (prostor između nove Pošte i Robne kuće).

CRKVA KAO PRIMER

Pre nekoliko godina činilo se da je stvar pokrenuta sa mrtve tačke, kada su na osnovu Zakona o prijavljivanju i evidenciji oduzete imovine oštećeni dostavili dokumente Republičkoj direkciji za imovinu. U međuvremenu je doneto još nekoliko zakona, na osnovu kojih je nekima vraćena imovina, i to u u naturi. Srpskoj pravoslavnoj crkvi, na primer, ali je ta odluka na Ustavnom sudu.

I onda – ništa. U proceduri je bilo više predloga za postupak restitucije, da bi se na kraju stiglo do tvrdnje da će država bankrotirati ukoliko vrati oteto u naturi. Sudeći prema izjavama pojedinih zvaničnika, iznos obeštećenja iznosiće u proseku 20 odsto od tržišne vrednosti, pri čemu izgubljenu dobit niko od njih i ne pominje.

– Neko može da kaže – od zlog dužnika i koš pleve dosta. Ali, vlast hoće tako da mislimo, i zato ja smatram da bi trebalo da vrate imovinu u izvornom obliku ili da ponude zamenu. Ako to ne može, neka plate, i to pošteno – kaže Djorđević.

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar