Državo, matero i maćeho



Sedela sam za mašinom: Od 2006. do 2009. gubitak 20 miliona evra, Zoran Stošić, Snežana Veličković

Ako nam se izađe u susret bićemo lider u regionu, a mogli bismo da zaposlimo i novih 500 radnika. Međutim, pre toga u ovoj fazi treba da ode oko 300 ljudi, da se za njih napravi socijalni program

 



Sedela sam za mašinom: Od 2006. do 2009. gubitak 20 miliona evraOdlukom Agencije za privatizaciju, u „Jumku“ i zavisnim preduzećima pokrenut je prosec restrukturiranja, koji ima za cilj da olakša proces privatizacije, odnosno prodaju državnog dela kapitala u ovoj kompaniji.

I dok se vranjski tekstilci nadaju da će fabrika ostati pod skutima države, pomenuta odluka znači da tako nešto u dogledno vreme neće biti moguće. O čemu se zapravo radi, objašnjavaju iz Agencije za privatizaciju.



– Retrukturiranje je jedini moguć i ekonomski opravdani način privatizacije, s obzirom na visinu dugovanja i broj izvršnih rešenja čija bi realizacija ovaj subjekt privatizacije odvela u stečaj i time ugrozila egzistenciju preko 1.700 radnika i njihovih porodica – navode iz Agencije. 

JEDINO MOGUĆE

Koliki je broj izvršnih rešenja na vratu „Jumka“, odnosno visina dugova prema poveriocima, u ovom trenutku nije sasvim izvesno. Stanje u kojem se nalazi ovo preduzeće, međutim, najbolje ilustruju podaci sa sajta Agencije za privredne registre: prema konsolidovanim finansijskim izveštajima za period od 2006. do 2009. „Jumko“ je napravio ukupan gubitak od preko dve milijarde dinara iliti preko 20 miliona evra.

Podataka za prošlu godinu još nema, ali generalni direktor Zoran Stošić kaže da se uz pomoć namenskih poslova (proizvodnja raznih vrsta unifrmi) došlo do „pozitivne nule“. Drugim rečima, država je učinila dosta kako bi podigla vranjske tekstilce na noge, ali to niti je trajno niti dovoljno, što dokazuje i činjenica da se za poslednjih desetak godina nije pojavio starteški partner koji bi kupio kapital „Jumka“.

Šta, dakle, sledi? Prema važećim propisima, tokom restrukturiranja preduzeće uz saglasnost Agencije, sprovodi program koji može podrazumevati spajanje, podelu, promenu oblika, povećanje ili smanjenje kapitala, prodaju dela ili celine preduzeća, prenos imovine na drugi pravni subjekt, sporazumno ili prinudno poravnanje sa poveriocima, sanaciju putem preuzimanja duga, konverziju duga u osnovni kapital, napuštanje neprofitabilnih poslova, promenu broja zaposlenih…

Zoran StošićU ovom trenutku, međutim, niko još ne zna koje mere će konkretno biti preduzete, odnosno da li će neke celine „Jumka“ biti zasebno prodate, tj. da li će deo preduzeća biti praktično „podržavljen“, što većina aktera ove priče žarko želi.

– Trenutno je nemoguće dati precizne odgovore, s obzirom na to da je postupak restrukturiranja u početnoj fazi revidiranja dokumantecije, izrade procene vrednosti imovine i ostalih pratećih aktivnosti. Predlog daljeg toka privatizacije i načina prodaje daće privatizacioni savetnik kroz nacrt Programa restrukturiranja, nakon analize trenutnog imovinsko-finansijskog stanja u kome se preduzeće nalazi – navode iz Agencije za privatizaciju.

O tome koje ideje su na stolu, ništa određenije nismo mogli da saznamo ni iz „BC konsaltinga“, privatizacionog savetnika „Jumka“.

– Postupak je na samom početku. Još uvek nismo potpisali zvaničan ugovor sa Agencijom. Tek kada odemo na teren i vidimo u kakavom stanju je „Jumko“, moći ćemo da govorimo o tome šta ćemo predložiti za postupak restrukturiranja – navodi Marija Pantić, predstavnik „BC konsaltinga“.

Konkretnu ideju, međutim ima generalni direktor „Jumka“ Zoran Stošić. On navodi da model poslovno-finansijske konsolidacije od pre nekoliko godina, kada su prodati delovi „Jumka“ koji nisu bili direktno vezani za primarnu delatnost (stanovi, lokali…), nije dala očekivane rezultate.

– Ono što je ostalo nije bilo interesantno investitorima zbog zastarele tehnologije, neprilagođene infrastrukture i viška zaposlenih. Da ne bismo ponovili istu grešku, u saradnji sa Agencijom i privatizacionim savetnikom napravićemo novi koncept kako bi „Jumko“ postao privlačan za ulaganje. Ideja je da se firma prekomponuje i „utegne“ u svim segmentima, kako bi bila ekonomski održiva, da bi mogli da je ostavimo i našim unucima. Za to nam je potrebno bar 15 miliona evra, a ja se nadam da će država imati razumevanja – kaže Stošić.

SINDIKAT
DRŽAVA MORA DA INVESTIRA

Snežana VeličkovićPoverenica sindikata ASNS u „Jumku“ Snežana Veličković protivi se eventualnoj prodaji imovine i pojedinih delova preduzeća tokom postupka restrukturiranja.
– Radnici hođe da kompanija bude namensko preduzeće u državnom vlasništvu. Ako država može da investira u „Simpo“ ili da daje novac stranim investitorima da otvaraju fabrike u Srbiji, onda može da ulaže i u „Jumko“. Mi očekujemo da nam obezbede posao kako bi mogli da živimo od svog rada. Što se socijalnog programa tiče, trebalo bi da uz otpremnine ode oko 300 onih koji su stari, pred penzijom ili bolesni, ali da se onda uposle mladi ljudi. Takođe očekujemo da se tokom restrukturiranja svima u „Jumku“ isplaćuju linearne zarade od 20.000 dinara, za šta postoji zakonski osnov – kaže Snežana Veličković.

12 HEKTARA POD KROVOM

Prema njegovim rečima, biće predložena rekonstrukcija kompletne fabričke infrastrukture, čime bi se oslobodio i značajan prostor za tzv. braunfild investicije. Drugim rečima, „Jumko“ bi odvajanjem pojedinih objekata oslobodio prostor za dolazak investitora koji nisu vezani za tekstil, ali kojima su potrebni objekti sa pratećom infratsrukturom.

– Imamo 12 hektara pod krovom, a sa restrukturiranjem bismo oslobodili bar pola za strane investitore – tvrdi Stošić.

On ističe da je sve to prilično komplikovano sprovesti u praksi, te da će konkretni potezi biti poznati tek kada bude gotov program restrukturiranja.

– Ako to uradimo, bićemo lider u regionu, a mogli bismo da zaposlimo i novih 500 radnika. Međutim, pre toga u ovoj fazi treba da ode oko 300 radnika, da se za njih napravi socijalni program. Tu pre svega mislim na one koji su pred penzijom, stari i bolesni…Na taj način bi „Jumko“ mogao da se proda na tenderu za 40 do 50 miliona evra, što neće biti velika cifra kada se uzmu u obzir potencijali kojima raspolažemo, ali i stanje u industriji tekstila u svetu – smatra Stošić.

U ovom trenutku, preko 90 odsto dugova „Jumka“  otpada na javna preduzeća, institucije i zaposlene, tako da je ključ za spas vranjskog preduzeća praktično u rukama države. Utisak je, međutim, da se nikome ne žuri. Rokovi za sprovođenje restrukturiranja su veoma komotni, pa ne bi trebalo da čudi ukoliko se čitav postupak otegne na nekoliko godina. A to bi, po svemu sudeći, svima odgovaralo, uprkos tome što stručnjaci godinama unazad upozoravaju na to da je država najgori mogući preduzetnik.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar