DRAMATIČNO U EKONOMIJI



Destani, Halimi

Riza Halimi: Naša sudbina je u rukama Beograda, a tamo nema političke volje za brže promene
Skender Destani: Vlada mora osnovati fond za brži ekonomski razvoj ove tri opštine



 



Politički lideri Srba, Albanaca i Roma, danas različito razmišljaju o rezultatima države u ovom regionu deceniju posle oružanih sukoba i formiranja Koordinacionog tela.. Razgovarajući o tome, svima smo postavili po pet istih pitanja, a njihove odgovore „Vranjske“ će objaviti u narednih nekoliko brojeva. Seriju tekstova danas nastavljamo razmišljanjimanarodnog poslanika Rize Halimija, lidera Partije za demokratsko delovanje (PDD) i dr Skendera Destanija, predsednika Demokratske unije Doline (DUD). Na albanskoj političkoj sceni PDD je partija centra, a DUD levog centra. Halimi i Destani su do pre tri godine bili politički saveznici, a danas su ljuti protibvnici.
Vranjske: Kako ocenjujete delovanje države i Koordinacionog tela u proteklih deset godina na jugu Srbije?
HalimiHalimi: Koordinaciono telo nije uspelo da ostvari program dveju vlada i one ciljeve zbog kojih je formirano. Sve do 2003. godine, ostvarivani su zavidni rezultati, jer je prvom prdsedniku Nebojši Čoviću, rad u Koordinacionom telu bio osnovni zadatak. Rasimu Ljajiću je to bila sporedna stvar, čime je vlada pokazala svoj odnos prema regiju. Ovo danas, sa ministrom Milanom Markovićem je, rekao bih „politika administriranja i taktiziranja“, jer se Vlada u Beogradu, ne znam iz kojih razloga, i dalje ne bavi suštinskim problemima juga Srbije.
Destani: Koordinaciono telo je pre deset godina formirano zarad stabilizaciije stanja u Bujanovcu, Preševu i Medveđi. Tokom i posle oružanih sukoba, taj osnovni zadatak je ispunjen. Ali, posle uspostavljanja mira pa do danas, mi ne možemo biti zadovoljni ukupnim stanjem i rezultatima ovog organa Vlade Srbije. Vidite, ovde su i danas prisutne jedinice žandarmerije, zbog čega se nikako ne možemo reći da je opšta situacoija u ove tri opštine dobra. Kakva je, u istom periodu, bila uloga medjunarodne zajednice na jugu Srbije?
Halimi: U 2000. i 2001. godini, međunarodna zajednica je bila ključni činilac i učesnik svih važnih poteza Koordinacionog tela. No, kako je vreme odmicalo, tako je slabila njegova uloga. Proporcionalno tome izostali su i rezultati. Mislim da je takvo stanje pogrešno, jer bez dobre saradnje sa medjunarodnim organizacijama, bez njihove podrške na svim poljima, mi ovde namamo šansu da napravimo ozbiljnije poteze u bilo kojoj oblasti života.

DestaniDestani: Naravno da je uloga brojnih medjunarodnih organizacija jako značajna. Medjutim, bila bi još značajnija da su Koordinaciono telo i Vlada Srbije bili pravi partner u brojnim, a pre svega ekonomskim inicijativama iz sveta. Medjutim, i pored toga je uradjeno mnogo pre svega sferi infrastrukturnih projekata, a da je Beograd samo malo bio korektniji saradnik, rezultati bi bili daleko veći.Nabrojte neke značajnije poteze Koordinacionog tela?
Halimi: Od 2000. godine bilo je dosta tih poteza koji su menjali stanje na terenu. Ja bih medjutim kao najznačajniji izdvojio Sporazum o stvaranju multietničke vlasti u ove tri opštine iz 2008. godine i sve ono što je usledilo u strukturama lokalne vlasti u Bujanovcu. Ali sada tu ne smemo stati, već nastaviti sa drugom fazom sporazuma.
Destani: Ja ću izdvojiti dva, čini mi se ključna poteza. Najpre mislim da je Koordinaciono telo uspelo da uspostavi tako neophodan dijalog izmedju centralne vlasti u Beogradu i političkih partija iz Preševa, Bujanovca i Medvedje. Tako je politički dijalog otvorio puteve za rešavanje drugih pitanja. Drugo, uz pomoć medjunarodne zajednice ovde je uloženo prilično dosta sredstava u razvoj infrastrukture, jer smo do 2000. godine u ovoj oblasti imali kazastrofalno stanje.
Za koje poteze Koordinacionog tela kažete da su loši? Ko je
za njih odgovoran?
Halimi: Pobrojiću nekoliko. Prvo mislim da je nedopustivo da se u vladi donose odluke o budžetu Koordinaciionog tela, a da ja kao poslanik ne učestvujem u tome. Drugo je prošlogodišnji stav Vlade da se iz ovih opština iseljavaju samo Srbi, što je netačno i politički štetno, jer se odavde iseljavaju svi. Treće, nikako da krene proces uključivanja Albanaca u institucije sistema države Srbije, jer za to, ubedjen sam, nedostaje politika volja iz vrhova vlasti.
Destani: Ja sam razočaran činjenicom da Koordinaciono telo i Vlada na ekonomskom jačanju regiona nisu uradili ama baš ništa. Iluzija je da se bez ekonomskog razvoja ovde  može da gradi politička stabilnost i bilo kakva perspektiva  za gradjane. To je i razlog što je čak 50
odsto gradjana, koji su ovde živeli 2000. godine, napustili ovaj kraj. To je istina.
Koja su to pitanja koja država Srbija i Koordinaciono telo moraju hitno da reše na jugu Srbije?
Halimi: Prvo, u ove tri opštine ekonomska situacija je dramatična, a promeniti je može samo Vlada. Drugo, mora se započeti realizacija procesa uključivanja Albanaca u institucije sistema. Treće polje su problemi u obrazovanju, a pre svega nepriznavanje diploma iz Prištine, što ruši perspektive mladim Albancima i šalje im poruku da odavde treba da odu.
Destani: Ja se odavno zalažem za dve stvari koje će, ubedjen sam, ovde otvoriti perspektivu za život svim gradjanima. Prvo mislim da država mora da osnuje poseban fond za ekonomski razvoj ovih tri opštine. On će direktno potpomoći i strane investicije, bez kojih danas nema bržih ekonomskih iskoraka. Uporedo sa tim Beograd mora promeniti onaj nakaradni zakon kojim će lokalnim zajednicama vratiti vlasništvo nad imovinom. 

(U sledećem broju na ista pitanja odgovaraju: Jonuz Musliu,
PDP i Mejdi Zećiri, DUA)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar