Trudnoća je najbolja zaštita



Mnogo rizičnih faktora,

Promena na dojkama veličine zrna kukuruza, klikera ili oraha i uvlačenje kože oko bradavice i spoljašnjeg gornjeg dela dojke prema pazušnoj jami samo su neki od simptoma zloćudnog tumora. Zbog toga je preventiva najbolji lek



 



Karcinom dojke uglavnom se vezuje za žensku populaciji, a glavni razlog velike rasprostranjenosti ove bolesti leži u teškoćama pri ranoj dijagnozi. Ginekolog Miroljub Džikić, kaže da je veoma teško kliničkim pregledom ustanoviti kancerogene promene na dojci.

– Idealno bi bilo kada bi se tumorozna promena uočila u nastajanju. Međutim, nju je vrlo teško ustanoviti kliničkim pregledom – palpacijom (opipavanjem), ultrazvučno i rentgen dijagnostikom. Ukoliko se promena čak i veličine od jednog centimetra otkrije na vreme, postoji šansa za izlečenje. Problem je, međutim, što u periodu dok tumor naraste od pola do jednog centimetra, njegova masa se uveća i nekoliko desetina puta, pa ima veće šanse da dođe do širenja bolesti na ceo organizam. Već promena veća od jednog centimetra može da bude opasna po život – ističe vlasnik ordinacije  „Džikić“.

NASLEDNI FAKTOR

Od čega zavisi da li će neko oboleti od raka dojke – najčešće je pitanje koje se postavlja medicinskim radnicima. Iz grupe epidemioloških faktora izdvaja se heroditarna (nasledna) sklonost ka oboljevanju. Drugi faktor je geografska rasprostranjenost ove bolesti. Kao primer područja sa najvećom stopom oboljevanja od karcinoma dojke navode se Severna Amerika i severna Evropa. Mediteran i srednja Evropa su područja sa umerenom incidencom, dok su Afrika i Azija područja sa najmanjim procentom obolelih od karcinoma dojke.

Mnogo rizičnih faktora– Kao faktore rizika mogu da navedem stalnu izloženost štetnim agensima. Nije potvrđeno, ali se sumnja da određeni faktori iz eksterne sredine doprinose ovoj bolesti. Reprodukcija, odnosno rađanje i trudnoća uopšte zaštitni su faktor od oboljevanja. Međutim, trudnoća posle trideset i pete godine života kao i nerađanje predstavljaju rizik. Neredovni menstrualni ciklusi, problemi sa ovulacijom i plodnim danima takođe su faktori rizika. Žene koje se sreću sa problemima ove vrste izložene su dejstvu estrogenih hormona i njihova povećana koncentracija izaziva povećanu učestalost karcinoma dojke. Kod gojaznih žena i onih koje se pretežno hrane masnom hranom veća je verovatnoda da obole od karcinoma – upozorava dr Džikić.

Promena na dojkama mogu biti bezazlene (hematom, benigne promene i ciste, adenomi, fibromi) i maligne, opasne po život. Ukoliko lekar posumnja da se radi o malignim promenama terapija se određuje u zavisnosti od toga oko kog tkiva nastaju. Postoje tri dijagnostičke procedure koje se sprovode da bi se promena na dojkama dijagnostikovala.

GENETSKA ISPITIVANjA

Kada je problem karcinoma dojke i jajnika u pitanju, kod nas se počelo sa ispitivanjem genetske predispozicije za oboljevanje od karcinoma dojke. Ukoliko je neko u vašoj porodici imao problema sa karcinomom dojke, poželjno je uraditi genetska ispitivanja.
– Rade se određeni tumorski kočničari, tumorski supresori BRCA 1,2. To su geni koji kontrolišu rast tumora i rast ćelija. Ukoliko na genima postoje mutacije, šansa da žena oboli od raka je čak 80 odsto. Ova ispitivanja se sprovode u Beogradu, u specijalizovanim ustanovama i laboratorijama i koštaju  90.000 dinara po genu – kaže dr Džikić.

– Na prvom mestu tu je klinički pregled. Rukama se frapira dojka i pazušna jama, jer sve što se dešava na dojci reperkutuje se u pazušnoj jami. Odnosno, povećavaju se limfne žlezde, a to može da se napipa. Druga dijagnostička procedura je ultrazvučni pregled. U tom slučaju se sondama određene jačine na dobrom ultrazvučnom aparatu mogu videti promene i sa sigurnošću od 80-90 odsto može se odrediti da li su promene na dojci dobroćudne ili zloćudne – kaže Džikić.

PREVENTIVA KAO LEK

Ukoliko se ultrazvučno utvrdi da se radi o sumnjivoj promeni, odnosno ako je promena cistična, najčešće se pristupa njenom punktiranju, tj. izvlačenju sadržaja, a zatim se  citološkom analizom utvrđuje da li postoje maligne ćelije u tečnosti. Ako je ultrazvučno utvđena čvrsta promena, pristupa se biopsiji, kada patolog otkriva o kakvoj promeni je reč. Mamografija danas spada u suverene metode za dijagnostikovanje raka dojke. Radi se o specijalnom rentgenskom aparatu za snimanje dojke, koji otkriva sve promene na dojkama.

Lečenje karcinoma dojke može biti konzervativno i operativno. Prema rečima dr Džikića, kod nas se najčešće radi operativno lečenje (odstranjivanje dojke).

– Ukoliko se proceni da promena nije mnogo razvijena, odnosno da je veličine do jednog centrimetra, tada se radi odstranjivanje same promene i izvesnog okolnog tkiva. Ako je promena veća odstranjuje se cela dojka i ide se na čišćenje pazušne jame. Postoperativni tok obuhvata hormonsku (analiza hormonskih receptora) i hemioterapiju (zračenje) – objašnjava sagovornik.

Miroljub Džikić savetuje preventiva kao lek. On predlaže da se jednom godišnje, kada se rade papa testovi, kolposkopija i pregled vaginalnog sekreta uvrsti i pregled dojke.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar