Više je gledao u moja kolena



Pravna bitka: Mitrović, Žene su najčešće žrtve

Posle možda mesec dana počele su da stižu i prve nepristojne ponude, na primer vikend na Vlasini. Da ne spominjem dobacivanja iza leđa i čudne poglede



 



Pravna bitka: Mitrović– Kriv sam zato što sam ukazao na niz malverzacija tadašnjeg rukovodstva Bivode, kao predsednik sindikata inicirao potpisivanje kolektivnog ugovora koji do tada nije postojao, a pre svega zbog sindikalne aktivnosti. To su razlozi zbog kojih sam dva puta dobio otkaz u istoj fabrici – ogorčen je Siniša Mitrović, bivši radnik fabrike vode i sokova Bivoda iz Bujanovca, koja radi u sastavu Jumka.

‘LADNO OTKAZ

Mitrović, koji trenutno bije pravnu bitku za vraćanje na posao, jedan je od retkih koji se usudio da pretpostavljenima skrene pažnju na nepravilnosti u firmi, ali i da o tome javno govori. Na drugoj strani, mnogo je više onih koji iz straha za egzistenciju ćutke trpe različite vrste pritisaka od strane “mobera”, ogovaranja i omalovažavanja od strane kolega, najčešće u rangu iznad žrtve, rade poslova koje po opisu radnog mesta nisu dužni da obave. Ako je suditi po izjavama ljudi sa kojima smo razgovarali, radnika i sindikalaca, u Vranju ovaj zakon kao da još uvek nije zaživeo. Ljudi se, jednostavno, boje da promene ustaljene navike iako su i sami svesni da one predstavljaju atak na njihovu ličnost i dostojanstvo. A sve to zbog uglavnom mizernih plata.

SLOBODANKA KARANFILOVIĆ

ŠKOLE I INSTITUCIJE

– Od početka godine pa do sada je podneto 15 krivičnih prijava za zlostavljanje na radnom mestu, a pred sudom su četiri predmeta. Radi se o državnim institucijama koje ne bih da pominjem, privatnim firmama i ima slučajeva i u školama- kaže šefice Odseka republičke inspekcije rada.

– Ma, ne plaćaju me nikako. Plata nije ni redovna, ni adekvatna a radim i prekovremeno. Ne interesuje ih da li si bolestan, imaš li druge obaveze, a ako se pobuniš ‘ladno” ti daju otkaz, čak ti ne isplate zaradu za poslednji mesec ili nekoliko meseci – kaže radnica jedne privatne fabrike za proizvodnju nameštaja koja iz razumljivih razloga insistira na anonimnosti.

Mobing je, prema definiciji, psihičko maltretiranje na radnom mestu, koje podrazumeva sve vrste šikaniranja poput ogovaranja, napada na zdravlje zaposlenog (ne odobravanje odlaska na bolovanje, godišnji odmor) seksualno uznemiravanje, davanje ponižavajućih poslova, nepozivanje na sastanak, pretrpavanje obavezama ili sindrom punog stola… Cilj mobinga je da se zaposleni prisili da napusti radno mesto.

Žene su najčešće žrtve mobinga kada traže posao, naročito ukoliko imaju u planu da u bliskoj budućnosti ostanu u drugom stanju.  Sagovornica koja takođe insistira na anonimnosti otkriva svoje iskustvo kada je nedavno bila na razgovoru za posao u jednoj privatnoj firmi:

– Nesuđeni poslodavac me je najpre pitao da li sam udata i da li imam dece, a kada sam mu odgovorila potvrdno pitao me je da li planiram da još rađam. Okrenula sam se i izašla, nisam mogla da izdržim takvo ponižavanje, čak i po cenu da ne dobijem posao – kaže ova tridesetogodišnja žena.

Iskustvo nekoliko godina mlađe devojke još je poraznije. Ova atraktivna plavuša takođe se obrela kod poslodavca koga su, čini se, više interesovali neki drugi kvaliteti a ne stručnost u poslu:

Žene su najčešće žrtve– Iako je neprekidno buljio u moje noge, pristala sam da počnem da radim. Posle možda mesec dana počele su da stižu i prve nepristojne ponude, na primer vikend na Vlasini. Da ne spominjem dobacivanja iza leđa i čudne poglede. Nisam mogla više da izdržim, dala sam otkaz – svedoči naša atraktivna sugrađanka.

Naravno, nije ovo jedina vrsta.. Novica Mitić, regionalni poverenik Sindikata Nezavisnost za Pčinjski okrug ističe da je u Vranju oko 200 predmeta pred sudom zbog zakidanja plata, neplaćanja prekovremenog rada, zdravstvenog i socijalnog osiguranja.

– Mislim da je strah i nepoverenje u sudstvo glavni razlog što se ljudi ne usuđuju da idu do kraja. Uglavnom se vrši mobing nad predsednicima sindikata u firmama. U Jumku je, na primer, predsedniku sindikata Radojku Maksiću zabranili pristup fabrici zbog javnog govora o situaciji u njoj; U Simarketu su predsednik i zamenik Nezavisnosti dobili otkaz zbog sindikalne aktivnosti, a ima primera i u školama – kaže Mitić.

PRAVNA I MORALNA POMOĆ

KAZNE ZA MOBING
I kod nas su, kao i u razvijenim zemljama, prema Zakonu o prekršajima predviđene sankcije za one koji vrše mobing – disciplinske (od opomene do otkaza) i novčane  od 200.000 do 800.000 dinara za pravna lica, od 100.000 do 400.000 dinara za preduzetnike i od 5.000 do 30.000 dinara za odgovorno lice.

Prema njegovim rečima, poslodavci su u većini slučajeva grubi i nepristojni ukoliko im se ponudi bilo kakav dogovor i zbog toga mora da se traži pravna pomoć. Mitić napominje da pored pravne pomoći, u sindikatu pružaju i moralne podršku žrtvama.

– Jedna žena iz sela Vlase, koja je radila u tamošnjoj zadruzi, trpela je šikaniranje od strane direktora i na kraju je morala da se obrati psihijatru za stručnu pomoć. Pošto nije htela pravnu pomoć sindikata, moja tadašnja sekretarica i ja pružili smo joj moralnu podršku, tešili je i dan danas nam je zahvalna na tome. Bilo je i slučajeva seksualnog uznemiravanja, radnica jedne poznate privatne trgovinske firme prijavila je slučaj pre mnogo godina, ali se nije više pojavila – ističe Mitić.

Činjenica je da su većina zaposlenih žrtve neke vrste mobinga, a dešava se da to i ne primete jer su navikli na takvo ponašanje. Stručnjaci napominju da to hoće li se žrtva izboriti zavisi, pre svega, od njene emocionalne sposobnosti i spremnosti da se otvoreno suoči sa svim psihičkim i fizičkim pritiscima na poslu. Ukoliko ste “poštenjačina” koja želi da svu nepravdu na poslu istera na “čistac” dobro razmislite, jer velika je verovatnoća da ćete postati žrtva “mobera”.

 

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar