Dabogda te pas ujeo



Oni nisu krivi, Nela Cvetković - Na novom zadatku

Grad uvodi hitan postupak za isplatu štete građanima nastale usled ujeda pasa lutalica – Ideja je da se uštedi izbegavanjem plaćanja velikih troškova koji su dosad pratili postupke pred sudom – Društvo za zaštitu životinja negoduje, tvrdeći da su za napade pasa uglavnom krivi ljudi i da će zbog ove odluke još više provocirati životinje ne bi li na lak način došli do para



Gradski oci rešili da štede pare. Zvuči paradoksalno, ali pošto vlastodršci ne bi da se Oni nisu kriviodreknu nekih užitaka (reprezentacija, kafane, putovanja i sl) radije mozgaju o tome da troškove smanje na stvarima koje ih emotivno ne bi pogodile. Zato sada imamo jednu novu, „originalnu“ ideju o štednji. Dosetili su se da osobama koje ujede pas lutalica i koje za to poseduju validne dokaze, medicinsku dokumentaciju i ispune druge uslove za naknadu štete, obeštećenje isplate po hitnom postupku, izbegavajući procese po tužbi pred sudom koji su proteklih godina, zbog dužine trajanja, advokatskih i sudskih tarifa, koštali naš grad pravo malo bogatstvo. Dakle, nije reč o štednji u pravom smislu te reči, nego o smanjenju gubitaka, ako tako može da se kaže.



 

ISTI NAKNADA, VEĆA UŠTEDA

 

Možda je ovo za neke lepa inicijativa, ali, da vidimo, najpre, šta to vlast planira. Na čelo Komisije za naknadu štete nastale usled ujeda pasa lutalica (u daljem tekstu Komisija), postavljena je Nela CVETKOVIĆ, lokalna ministarka ekologije, koja ovako obrazlaže motive grada u prilog nove „politike“.

– Zbog ovih novina ljudi koji su pretrpeli štetu neće ništa izgubiti. Dobijaće isti iznos koji su dobijali i preko suda, a grad će izbeći da plaća ono što ne mora da plati – kaže Cvetkovićeva.

Ona ne može da precizira kolika će biti visina nadoknade, jer će iznosi u novcu zavisiti od težine povreda i sveukupne procene Komisije nakon pregleda i analize medicinske dokumentacije, te ostalih okolnosti u svakom pojedinačnom slučaju.

– Komisija još nije zasedala, tek je osnovana. Naredne nedelje sa predstavnicima Gradskog pravobranilaštva, trebalo bi da definišemo neke detalje, između ostalog kako će se procenjivati šteta i sprovoditi ceo postupak. Odrediće se i novčani raspon u kome će se isplaćivati ta naknada. Komisija je u stručnom smislu telo koje je pozvano da daje ovakve procene imajući u vidu da su u njoj biti lekar-hirurg, pravnik, predstavnici JKP „Komrad“, Gradskog veća kao predstavnika grada. Njoj će biti dostavljani i izveštaji lekara koji su pregledali ujedene osobe – napominje Cvetkovićeva.

Kragujevačko iskustvo, kojim se rukovodilo Vranje prilikom formiranja Komisije, govori da su tamo ranijih godina pravilnikom bili predviđeni iznosi od dvadeset do trideset hiljada Nela Cvetković - Na novom zadatkudinara, te da je to nedavno povećano na maksimalnih pedesetak hiljada naknade. Očekuje se da će tako biti i u Vranju, a dosad su to pretežno bili iznosi sa šest cifara (bilo je slučajeva u srpskim gradovima da se isplaćuje i do pola miliona dinara, a tužbom se obično zahtevalo od 200.000 do 1,5 miliona dinara).

Poučeni iskustvom iz nekih drugih sredina u Srbiji (primer bolesnih ljudskih umova iz Loznice, ako se dobro sećamo, koji su odsekli glavu psu, prokuvali je u ključaloj vodi i potom sami sebi skuvanim ćeljustima nanosili ujede po ekstremitetima da bi naplatili štetu), u lokalnom Društvu za zaštitu životinja kažu da se boje velikih zloupotreba kojima će pribegavati neki građani da bi na lak način došli do novca. Mira MALINIĆ, predstavnica ovog udruženja i odbornica DS u Skupštini grada, kaže da su psi u celoj ovoj priči najmanje krivi.

– Ceo postupak za utvrđivanje osnova za naknadu štete mogao bi biti problematičan. Naime, kako će neko dokazati da ga je pas napao i ujeo, ukoliko se to medicinskom dokumentacijom ili svedočenjem očevidaca ne može potvrditi. Moje iskustvo iz naselja gde živim govori da psi lutalice nikad prvi ne napadaju ljude, a da neki ljudi vrlo često napadaju pse. U ovom postupku, koji će praktično biti hitan i verovatno u većini slučajeva u korist ljudi, psi su unapred diskriminisani jer oni, zaboga, da podsetim, ne znaju da govore i ne mogu da se brane, a u većini slučajeva nisu krivi, niti reaguju ukoliko ih neko ne iziritira. Šta ako nema svedoka navodnog napada? – pita se Malinićeva.

 

PSI NISU KRIVI

 

Ona smatra da je nedavno doneta odluka o držanju pasa i mačaka na teritoriji grada Vranja samo mrtvo slovo na papiru.

– Ona je doneta samo zato što je morala da bude doneta. Odredbe o zaštiti životinja se u praksi ne poštuju. Mi ovde imamo veliki problem sa tretmanom pasa lutalica, čak i u azilu u Ristovcu. Recimo, nedavno su u jednom danu pokupili 93 pasa lutalica u gradu. Znajući da ih u azilu smeste u kavez, čuvaju par dana i potom ubijaju na nehuman način, maljevima, ubrizgavanjem tečnosti za pranje posuđa, ili ih izgladnjuju, tražila sam od direktora Vetrinarske stanice da me odmah vodi tamo. Sve sam lepo snimila i onda nisu smeli da ih diraju, jer sam opet išla nakon izvesnog vremena da proverim da li su svi na broju. Kada tako postupamo sa psima, ne možemo očekivati da nam oni uzvrate na lep način – smatra naša sagovornica.

Ona predlaže da grad, ukoliko već želi da štedi na ovoj problematici, treba da, kao u svim civilizovanim državama, problem pasa lutalica najpre premosti time što će postojeće pse sterilisati.

– Tako ćemo na neko vreme sprečiti razmnožavanje i njihovu agresivnost, a u međuvremenu iskoristiti vreme da nađemo novac i trajnije rešimo problem. Takav sam predlog još pre dve godine podnela lokalnoj skupštini, ali uzalud – napominje Malinićeva.

Ako se iz iskustva zna da su u praksi i dosad benigni ožiljci i ogrebotine od pasa tumačeni kao teške povrede, a strah koji pretrpe ljudi izjednačavan sa strahom koji su doživljavali oni koji su prošli logore i teška ranjavanja, pitanje je koliko će biti pravičnosti u odlukama Komisije, posebno u situaciji kada će se sve rešavati u roku od mesec dana.

S druge strane, ne radujemo se Komisiji koja će sada verovatno biti pretrpana zahtevima, jer iskustvo iz nekih drugih srpskih gradova govori da je broj zahteva za naknadu štete porastao i za dve terećine, te da je mnogo građana koji bi učinili sve da dođu do novca. To potvrđuje i podatak koji smo dobili od Božidara Jančića, gradskog javnog pravobranioca. Tokom cele prošle godine bilo je desetak slučajeva u kojima su građani tražili odštetu tužbom preko suda. Sada ih je već tridesetak za manje od deset meseci.

 

 

 

PROCEDURA

Grad Vranje ove godine doneo je Odluku o držanju pasa i mačaka na teritoriji grada Vranja koja je trebala da označi početak rešavanja problema u ovoj oblasti. Na osnovu ove odluke i vlastitog poslovnika, Gradsko veće je 16. septembra donelo akt rogobatnog naslova „Pravilnik o postupku i načinu rešavanja zahteva građana za naknadu štete nastale usled ujeda pasa lutalica“. Njime se propisuje da je oštećena osoba obavezna da nakon ujeda psa podnese pismenu prijavu JKP „Komrad“. Higijeničarska služba tog preduzeća mu izdaje potvrdu o prijavljenom događaju. Ta služba ima obavezu i da detektuje i zbrine psa koji je ujeo čoveka.

Oštećeni potom Gradskom javnom pravobranilaštvu podnosi zahtev za naknadu štete, na posebnom obrascu. Zahtev se podnosi najkasnije 90 dana od događaja (napada psa), a izuzetno (iz opravdanih raloga koje ceni Komisija za utvrđivanje osniva i visine naknade štete) taj rok može biti duži.

Podnosilac zahteva mora da priloži original ili overenu fotokopiju dokumentacije koja mora da sadži ličnu kartu ili izvod iz matične knjige rođenih ako je reč o maloletnom licu, dokaz da je događaj prijavljen „Komradu“, medicinsku dokumentaciju o povredama i lečenju. I druge dokaze, ako ih ima.

Sve to Gradsko javno prvobranilaštvo dostavlja pomenutoj Komisiji. Komisija po razmatranju zahteva u roku od petnaest dana upućuje predlog Pravobranilaštvu da ili prihvati zahtev i sa oštećenom osobom zaključi vansudsko poravnanje o naknadi štete na visinu koji je preložila komisija ili ga odbije, odnosno odbaci zahtev. A Pravobranilaštvo je obavezno da u roku od deset dana od prijema predloga Komisije donese akt po zahtevu oštećenog.

 

BROJKE

Tokom prošle i ove godine Zavodu za javno zdravlje u Vranju, gde se inače vodi statistika o osobama koje su ujedene od životinja sumnjivih na besnio javilo se ukupno 283 građana. Pregled po mesecima izgleda ovako:

2009 2010
Januar 8 10
Februar 7 9
Mart 14 13
April 16 17
Maj 13 17
Jun 20 12
Jul 18 13
Avgust 13 29
Septembar 13 9
Oktobar 5 10
Novembar 8
Decembar 7
UKUPNO: 144 139

Napomena: Kod podataka za 2010. godinu nisu uključeni pokazatelji za novembar i decembar.

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar