Nema kuće bez crepa iz Srbije



EKONOMSKA SARADNjA JUG SRBIJE – KOSOVO, Velin Ilić

Neosporna je činjenica da su borbena dejstva na teritoriji Kosova i Metohije i juga Srbije ostavila dubok trag u civilnom društvu zavađenih strana i stvorila međunacionalne barijere. Međutim, ono što je odolelo svim izazovima je zajednički ekonomski interes.



 



EKONOMSKA SARADNjA JUG SRBIJE – KOSOVOVelin Ilić, direktor “Alfe” kaže da na teritoriji Kosova i Metohije ovo akcionarsko društvo ima lojalne kupce i saradnike.

 

IZBAČENA KONKURENCIJA

 

– Ne mogu reći da je bilo ikakvih problema prilikom saradnje “Alfe” i kosovoskih kupaca. Mi nismo imali nikakav problem, pogotovo u plasmanu robe. Imamo nekoliko odanih kupaca iz Prištine, Leposavića i još nekoliko mesta na Kosmetu koji, opet, imaju svoje mušterije. Sa njima radimo godinama unazad. Rekao bih da držimo oko 80 odsto prodaje peći na kosmetskom tržištu – kaže Ilić i objašnjava kako prodaja izgleda u praksi. – Roba se carini, nama stiže devizna faktura nakon čega nam Narodna banka Srbije konvertuje valutu u dinare, što je jedini problem. Pitao sam zašto se tako radi, ali niko nije znao da mi kaže. Godine koje su bile teške za poslovanje su 1999. i 2000. godina. Tada su proizvodi iz Makedonije i Grčke počeli da preplavljuju Kosovo pa se na ondašnjem tržištu stvorila veća ponuda od potražnje. Ipak, našim kvalitetom istisnuli smo konkurenciju. U legalnim uslovima radimo bez problema. U narednim godinama ne računam na neko značajno povećanje prodaje, zato što se na Kosovu i Metohiji smanjuje broj žitelja, migracije stanovništva sa sela u grad uzele su maha, kao i odlasci u inostranstvo. Zadovoljni smo pokrivenošću tržišta našim proizvodima – kaže prvi čovek “Alfe”.

Nedžat Behljulji privrednik iz sela Lučane, opština Bujanovac, kaže da je trenutno na tržištu Velin IlićKosova velika navala mnogih zemalja sa Balkana i da bi srpski biznismeni trebalo da iskoriste šansu koja im se tamo pruža, jer se malo tržište brzo zauzme.

– Jedini način da Srbija i dalje bude prisutna na Kosovu su ekonomska i trgovinska saradnja. Ukoliko se privrednici iz Srbije budu ponašali prema Kosovu kao njihovi političari, biće izbačeni sa Kosova u svakom pogledu. Jer Kosovo je vrlo malo tržište a tamo je sada na delu velika navala svih država u okruženju kao i onih daljih. U sadašnjim uslovima privređivanja je vrlo teško izboriti se sa žestokom konkurencijom  bez ikakvih drugih problema, a zamislite onda kako ćete proći kada ste neprijatelski nastrojeni. Onda vas tržište bojkotuje i nemate nikakve šanse. Srbija ima višak proizvoda a Kosovo ima potrebe. Postoji niz oblasti u kojima bi Srbija i Kosovo odlicno sarađivali, a to su proizvodnja i prodaja prehrambenih proizvoda, metalurgija, niskogradnja i visokogradnja, kao i plasman svih građevinskih materjala koji su sada ima višak u Srbiji, a koje Kosovo 80 odsto uvozi – ističe Behljulji.

 

KVALITET NA CENI

 

Adami Ljutmi, ekonomista i sudski veštak iz Preševa, kaže da se ekonomska sardnja nesmetano odvijala čak i u toku sukoba. On dodaje da se „celo Kosovo izgradilo materijalom iz Srbije“.

– Mnoge potrebne stvari, pogotovo roba široke potrošnje se ne proizvodi na Kosovu. A pošto se nedostatak robe na jednom tržištu nadomešćuje uvozom, kosovski biznismeni to uglavnom rade sa svojim partnerima iz Srbije. Pa sve što se pre i posle rata gradilo na Kosovu izgrađeno je materijalom iz Srbije. Crep iz Srbije je na svakoj kući na Kosovu. Prodavnice su pune proizvoda iz Srbije, posebno konditorski. Kvalitet prolazi na svakom tržišu – ističe Ljutmi.

 

MILIONSKI PROMET

Iz sekretarijata za industriju u Regionalnoj privrednoj komori Leskovac kažu da je robnotrgovinska razmena sa teritorije koja je pod nadležnošću ovog tela i Kosova u konstantnom porastu. Dobrila Tašković sekretar ovog tela RPKL kaže da će saradnja samo jačati.
– Uprkos problemima koji opterćuju poslovanje (sivi kanali prometa, visoke marže, komplikovane i neuslaglašene administrativne procedure…) ekonomija na relaciji jug Srbije
– Kosovo jača. Sa područja Regionalne privredne komore Leskovac ostvarena spoljnotrgovinska razmena sa KiM u prvoj polovini 2010. godine iznosi 6,6 miliona američkih dolara, što je za 48 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Roba koja je izvezena odnosi se na prehrambene proizvode, građevinski materijal, hemijske proizvode kao i trajna potrošna dobra ( proizvodi za domaćinstva), navodi Taškovićeva.

 

 

 

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar