Sopstveni neprijatelj broj 1



DEMOKRATSKA STRANKA - 20 GODINA KASNIJE

Demokratska stranka je tek danas, pošto je preležala dečje bolesti, ozbiljan politički faktor u gradu



Skromnom vikend akcijom, koja je podrazumevala samo susret u stranačkim prostorijama sa DEMOKRATSKA STRANKA - 20 GODINA KASNIJEosnivačima, Demokratska stranka obeležila je 13. septembar, dan kada je 1990. godine osnovan odbor te stranke u Vranju. Ovolike godine postojanja u srpskim političkim prilikama za svaki su respekt, kao uostalom i namera sadašnjih demokrata da ukažu makar počast ljudima koji su u olovna vremena Miloševićevog režima smogli hrabrost da javno stanu na drugu stranu. No, na skupu se pojavio samo deo prvog odbora od devet članova, bez predsednika Miodraga Zdravkovića. Pomalo iznenađujuće, glede lokalnih političkih aktuelnosti, na proslavi se pojavio Miroslav Cera Mihailović, pesnik ovdašnji, inače trenutni ljuti protivnik demokratske politike u gradu. Ništa posebno – popio se sok, predsednik odbora Goran Stefanović nahvalio je osnivače, ovi su se malo prisetili teških vremena u kojima su stvarali stranku, i to je bilo to, čist protokol. Mihailović je ustvrdio, tek da podseti sadašnje vlastodržce, kako je Književna zajednica na čijem je on čelu, i koja se ovih dana skida sa budžeta, „kolevka lokalne demokratije“ i mesto na kome su mnogi pojedinci, političari, medijski radnici i umetnici, načinili svoje prve političke korake u slobodu.



 

DjINDjIĆEV PORTRET

 

U kabinetu Igora Andonova, potpredsednika GO DS-a u Vranju i zamenika gradonačelnika, još je portret Zorana Djinđića, što i nije neobično, budući da je on direktno iz „Otpora“ ušao u stranku 2000. godine. Prema njegovim rečima, DS je u ovih 20 godina prošao kroz „sve i svašta“.

– Kada smo 2005. imali reviziju članstva, ustanovili smo da je polovina ljudi tu samo fiktivno. Ali, jezgro su činili ljudi koji su u ono teško vreme bili hrabri, i prošli kroz težak period, naročito ovde. Problem je bio što ni jedan lokalni odbor nije smogao snage da od DS-a ovde napravi jaku organizaciju – ocenjuje Andonov.

Prema njegovim rečima, DS je 2004. godine ovde imala 1.850 članova, ali tek 1.600 glasova, „što govori da verovatno nisu adekvatni ljudi vodili stranku“, te da je zato „tužno da nikada DS ovde nije imao više od 5-6 odbornika“.

– Sujeta je podelila stranku, neki od njih nisu dozvoljavali ulazak pravih ljudi, nego mi smo tu, i to je kraj. Takva stranka je, naravno, bila osuđena na propast. Danas, mi ličimo na jaku i dobro organizovanu stranku, koju, što je najbitnije centrala ceni – kaže Andonov.

Sadašnja ekipa u DS, prva koja je stranku dovela i na vlast, i prva koja je u više navrata ovde osvojila najveći broj glasova na raznim izborima, stranku je preuzela 2005. godine. Od tog doba, ovo je treći odbor stranke, sa minimalnim izmenama. Iako su im mnogi osporavali relevantnost, demokrate stameno vode stranku i čini se po prvi put od vremena osnivanja stvaraju zaista ozbiljnu političku partiju.

Međutim, posebna povika „starih demokrata” bila je usmerena prema aktuelnom predsedniku GO DS, poslaniku Goranu Stefanoviću, kome se spočitavala blizina sa SPS-om u nekim ranijim vremenima. No, on je prošao sve stranačke brzake i sada suvereno vodi stranku, pozicionirajući je, možda po prvi put u poslednjih deset godina, i u beogradskoj centrali.

– Čim bi došlo do različitih mišljenja, dolazilo bi do rušenja i raspuštanja odbora. Moguće je da je jedan od razloga i to što je klica razdora uvek ostajala u stranci, tinjala i rasplamsavala se. Ono što je ovo rukovodstvo uradilo je novina – mi smo uspostavili jednakost između uskostranačkih i gradskih interesa, rasčistili stanje u stranci i napravili otklon od ljudi koji mogu da budu pretnja prema ozbiljnom političkom nastupu – objašnjava Stefanović.

Prema njegovoj oceni, „svi drugi su profitirali od nesloga u DS-u, a samo su građani ostali uskraćeni“. No, šta je bilo, bilo je, pa je Stefanović sada ubeđen da DS ovde više nikada neće počinjati od nule.

– Nema više nezamenjivih, niti onih koji bi rušili stranku da bi očuvali svoj položaj. Mislim da za DS dolaze dobra vremena, sudeći bar prema reakcijama građana na naš rad. Najviše nam smeta što nemamo većinu u GV, i to je nešto što je obaveza ako hoćemo da ozbiljno menjamo stvari. Nismo zadovoljni brzinom promenama, a često nemamo razumevanje naših partnera, i SPS-a i G17. Njima veća javnost, kontrola i smenjivost nisu mnogo važni, i zato blokiraju naš rad u GV. Ali, građani to razumeju – ocenjuje Stefanović.

 

POMIRENjE

 

Socijalisti, arhineprijatelji demokrata, začudo, danas na njih gledaju kao na najpoželjniju mladu u gradu.

– Ne bih rekao da je bilo sukoba u prošlosti, to je više bio sklop istorijskih okolnosti. Mislim da su se oni danas stabilizovali kao stranka, da imaju ozbiljne ljude i da dobro rade. Da li se mi ovde volimo i nije važno, o tome je odlučeno na vrhu države i to se mora poštovati. Nekima se to ne dopada, jer sebe vide u tom položaju, ali od toga nema ništa, jer DS i SPS ostaju i dalje zajedno – kaže gensek vranjskog SPS-a Zoran Antić, ocenjujući da se dve stranke nisu poznavale, da su tako i stupile u „brak“, te da za njih još ima vremena da otkriju i „međusobnu ljubav“.

Dejan Stanojević, šef vranjskog DSS-a, svakako je jedan od tih „zavidnika“ o kojima Antić govori. Prvi Denzijev utisak ipak je bio periferan, jer je ustanovio da i DS i DSS ovde imaju istog utemeljivača – Miroslava Mihailovića.

– Smatram da DS i danas treba da bude mnogo bolje pozicioniran. Mnogo su obećavali, a malo uradili. Sa najvećim brojem odbornika oni danas drže premalo vlasti. Mi sada sa njima ne bi ulazili u koaliciju, ali vidim dan kada će DS i DSS biti u vlasti, a SPS u opoziciji – ocenjuje Stanojević.

Može li se zaista u budućnosti očekivati da DS i u Vranju postane prvi, najvažniji, pa možda i jedini? Na ovo pitanje već naredni izbori daće ozbiljan odgovor, ali je već sada jasno da je sadašnja postavka u DS-u čvrsto rešena da po svaku cenu ostvari ovu ideju. Zanimljivo, sadašnje demokrate više smetaju svojima, dakle nekadašnjim demokratama, nego li političkim protivnicima, što dovoljno govori o prošlosti te stranke i teškom bremenu nasleđa koji još uvek nosi na leđima. No, kako je bilo, dobro je.

 

 

PRVOBORCI

Prvo demokratski odbor DS-a u Vranju osnovan je 13. septembra 1990. godine, u prisustvu tadašnjeg predsednika Dragoljuba Mićunovića. Prvi predsednik bio je doktor Miodrag Zdravković, a pored Cere, u odboru su bili i Vukašin Antić, Predrag Milojković, Radoman Irić, Budimir Nedeljković… No, kako to već ovde biva, taj odbor nije izdržao duže od godinu dana, pa je izvesno vreme Vranje bilo bez odbora. Naredna ekipa koja je preuzela stranku pojavila se 1994. godine, predvođena kasnijim narodnim poslanikom Draganom Janjićem. Pored njega, glavni akteri bili su takođe profesori Ekonomske škole, Branko i Dragoslav Trajković. Ovaj odbor, u kome je važnu ulogu imao i njegov povremeni predsednik, sada radikal Čedomir Stanimirović, bio je na vlasti sve do 2003. godine. Posle ubistva premijera Djinđića, Janjić i Stanimirović odlaze sa funkcija, a nasleđuje ih (ruši) Nadica Stošić. Posle izvesnog vremena vakuuma u radu stranke, odbor preuzima Nela Stanojev, koja ga vodi u izborima 2004. godine, kada kandidat DS-a za gradonačelnika Toma Vlajinac osvaja manje glasova nego odbornička lista stranke. Posle izbora, centrala raspušta odbor, postavlja za poverenika Zorana Momčilovića, a nedugo potom i Nebojšu Stojanovića, posle koga na vlast dolazi aktuelni sastav DS-a.
Dragan Janjić je ovih dana na odmoru u Grčkoj, pa nije u prilici da govori, dok je Čedomir Stanimirović odbio da razgovara telefonom, jer se nalazi na dužem boravku u Beogradu. No, ostali raniji šefovi odbora nisu odbili razgovor na temu DS-a nekad i sad.
Obračuni u DS-u konstanta su politike stranke još od 2000 godine, smatra jedan od predsednika odbora, doktorka Nela Stanojev.
– Sve je eskaliralo negde 2002. godine, a vrhunac sukoba bio je 2004. Osnovna namera i vođstva i članstva stranke bila je da se učini nešto ozbiljno za grad i državu. U sadašnjem odboru DS-a ima ljudi sa velikim ličnim kvalitetima, koji su uneli novine u stranku, ali i novu energiju. Sada je to čvrsta organizacija, dok je ranije u stranci bilo mnogo više prisnosti – seća se Stanojeva, koja se danas politikom bavi kao član LDP, stranke koju vidi kao prirodan nastavak antipopulističke politike Zorana Djinđića.
Nadica Stošić je u DS ušla rano, sa 17 godina, i brzo napredovala, čak do mesta predsednika vranjskog odbora, i to u najosetljivijim vremenima, posle ubistva premijera Djinđića.
– Podnela sam ostavku na mesto predsednika odbora nakon sada već čuvene skupštine, posle koje je DS „pročišćena“. Kasnije, zbog osnivanja frakcije sa još dvadesetak ljudi, među kojima je i Čedomir Jovanović, bivam izbrisana iz evidencije stranke – seća se Stošićeva. Prema njenim rečima, DS je nekada bio ono što je danas LDP, nepopulistička stranka, koja se trudila da menja Srbiju, idući u suret novim izazovima.
– Danas je to stranka koja se trudi se da na određenim temama održi većinu – kaže Stošićeva.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar