Prazne ljušture



Prazne ljušture

Kada se na osnovu dostupnih podataka analizira krvna slika vranjskih preduzeća sa spiska NBJ, jasno je da je najveći broj praktično već otišao u istoriju, mada se ne može sa sigurnošću ustanoviti koliki su ukupni dugovi i broj zaposlenih





U Vranju će uskoro formalno prestati da postoji 116 pravnih lica. To će biti posledice stupanja na snagu novog Zakona koji podrazumeva automatsko pokretanje stečajnog postupka u preduzećima koja „boluju“ od trajnije nelikvidnosti, odnosno od nesposobnosti da na vreme izmiruju obaveze prema poveriocima. Nažalost, prema onome što se moglo doznati o pomenutim firmama, na tome će se najverovatnije sve i završiti.

ČIŠĆENjE

Narodna banka Srbije objavila je spisak privrednih subjekata koji su u blokadi duže od tri godine, a na tom spisku je i preduzeće PKV „Jumko“ iz Beograda, inače ogranak „Jumka“ iz Vranja (ali i i ženski fudbalski klub koji je osnovala ova fabrika).
– Ta firma praktično ne postoji i u predstojećem postupku biće izbrisana iz registra. Tamo nema imovine i poverioci najverovatnije neće moći da naplate svoja potraživanja. Slično je i sa ženskim fudbalskim klubom. Bojim se samo da se dugovi ne prebace na osnivača, tj. na nas – kaže generalni direktor „Jumka“ Zoran Stošić.
Iznos blokade računa beogradske filijale „Jumka“ iznosi preko 25 miliona dinara, dok je dug koji za sobom vuku fudbalerke daleko manji – svega 136 hiljada dinara. Ukupna iznos, međutim, uopšte nije zanemarljiv, pa je zato pitanje da li će u predstojećem postupku biti namireni poverioci?
Sudeći prema dostupnim podacima, većina neće, jer stečaji u dužničkim firmama neće biti ni pokrenuti, budući da se na spisku nalaze uglavnom preduzeća koja egzistiraju samo na papiru: tamo gotovo da nema zaposlenih, dok je imovina odavno isisana. Dakle, u pitanju su prazne ljušture. Zato će mnogi poverioci do svojih para morati da dođu na neki drugi način, recimo u odvojenom sudskom procesu sa vlasnikom ili osnivačem preduzeća, ali to je već neka druga priča.
Elem, kako kažu nadležni u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, koje je i predlagač ovog zakona, osnovni cilj predstojećeg postupka je da se uredi privredni ambijent u Srbiji, te da se iz privrednog života uklone sva ona društva koja sa jednim ili dva zaposlena šire lanac nelikvidnosti, često se baveći pri tome i nezakonitim radnjama.
Prema odredbama novog Zakona o stečaju, predviđeno je da svi subjekti koji su u blokadi duže od tri godine, budu brisani iz registra Agencije za privredne registre.
Ceo postupak, ukratko rečeno, sastoji se u sledećem: nakon objavljivanja spiska NBJ, biće pokrenut tzv. prethodni stečajni postupak, u kojem je moguće da se u roku od 60 dana uplati predujam, kako bi se izbeglo automatsko brisanje iz APR-a i umesto toga otvorio redovan stečaj, u kome privredni subjekat može da nastavi da funkcioniše podnošenjem pripremljenog plana reorganizacije. Ukoliko se u datom roku ne uplati novac za troškove stečaja, preduzeće se briše iz registra, a njegova imovina prelazi u svojinu republike Srbije. Naravno, stečaj se može izbeći ukoliko se dužnici tokom ta dva meseca „odblokiraju“ makar na jedan dan, ali to već spada u domen fantastike, budući da se radi o firmama koje tri godine ne izmiruju svoje obaveze.
Kada se na osnovu dostupnih podataka analizira krvna slika vranjskih preduzeća sa spiska NBJ, jasno je da je najveći broj praktično već otišao u istoriju, mada se ne može sa sigurnošću ustanoviti koliki su ukupni dugovi i broj zaposlenih. Naime, radi se mahom o preduzećima (vidi tabelu) koja imaju jednog zaposlenog i koja nisu predavala finansijske izveštaje poslednjih nekoliko godina. Ipak, zanimljivo je to da su neke od firmi u kojima bi trebalo da se pokrene stečaj u APR evidentirane kao subjekti u procesu registracije, tako da je konfuzija potpuna.
Ima, međutim i onih koje su nekada bile itekako značajan faktor lokalne privrede.
Među „zvučnijim“ imenima svakako su „TIV internacional“, „Binačka Morava“, „Malina“, „Breza“, „Beli panter“, „Idealfiks“, „Kuso blato“, „Nova Jugoslavija“…
Ima li tu nade za poverioce? Naravno, svako preduzeće je posebna priča, ali su „Beli panter“ i „Idealfiks“ možda najbolji primeri onoga što trenutno egzistira u realnosti. Kako „Vranjske“ saznaju, u ova dva preduzeća je do pre nekoliko godina radilo preko 150 ljudi, a njen vlasnik, Italijan Palo Brunoljo je gotovo kompletnu proizvodnju prodavao na stranom tržištu. Sada nema više ničega. Radnici su odavno otišli iz firme, mašine je vlasnik prodao ko zna kome i otišao iz Srbije. Računi su u blokadi za ukupno 10 miliona dinara. Ko da plati pokretanje stečaja, pa još da podnese plan reorganizacije? Čemu mogu da se nadaju poverioci? Ničemu.
Slična stvar je i sa „TIV internacionalom“. U posed imovine ove fabrike na čudan način došla je druga frima, radnici odavno više ne dolaze na posao, a vlasnik je ko zna gde.
Ovde valja pomenuti i „Binačku moravu“, koja je rekorder po visini iznosa blokade od preko 490 miliona dinara. Ipak, možda će tu stečaj i biti pokrenut, jer se radi o akcionarskom društvu u okviru kojeg postoji i društveni kapital, ali i značajna aktiva od preko 660 miliona dinara, bar po finasijskom izveštaju iz 2008. Možda tu država i preduzme nešto, ko zna.

SPASIĆEMO DINAMO

Najveće razočarenje je „Mikom“, firma čiji je vlasnik pre nepune dve godine sa ministrom Mlađanom Dinkićem u ondašnjoj Skupštini opštine Vranje potpisao ugovor o izgradnji prve domaće fabrike rashladnih uređaja «Polar», vredne preko tri miliona evra, u kojoj je trebalo da bude zaposleno 110 radnika. Izgradnja pogona površine 2.000 metara kvadratnih trebalo je da se finansira domaćim (60 odsto) i inostranim (30 odsto) kapitalom, dok je 10 odsto sredstava trebalo da se pokrije bankarskim kreditom. Iz NIP je za ovaj pogon bilo planirano 216.000 evra.
– Planiramo da godišnje tržištu ponudimo 150.000 klima uređaja, a dve trećine proizvodnje biće plasirano u inostranstvo, rekao je tada Goran Mitić, vlasnik «Mikoma».
Na kraju, od svega nije ispalo ništa, tj. sada je stečaj najbolja varijanta na raspolaganju.
I dok se u pogledu preduzeća lako može naslutiti konačan rasplet, pitanje je šta će biti sa „Dinamom“ i muškim Odbojkaškim klubom Vranje, koji takođe spadaju u grupu onih koji bar tri godine unazad ne izmiruju obaveze. Fudbalski klub je blokiran već sedam godina, trenutno za blizu tri miliona dinara, dok su odbojkaši u manjku za oko 900 hiljada dinara.
Predsednik Sportskog saveza Zoran Antić tvdi da Grad čini sve da se „Dinamo“ deblokira i ne ode u stečaj.
– Već godinu i po dana radimo na tome. Najveći poverilac je „Jumko“, i vođeni su razgovori da povuku tužbe i izvršna rešenja kako bi se saldo sveo na nulu, a račun Dinama stavio u funkciju. Naravno, nešto od dugova Grad će izmiriti. Što se tiče Odbojkaškog kluba, mislim da su tužbe vezne za trenere, možda i za nekog igrača, ali to je stvar uprave kluba. Oni moraju da planiraju šta će uraditi sa sredstvima koja dobijaju i da tražite sponzore i druge izvore prihoda. Oni će morati da ponesu odgovornost za taj problem – kazao je Antić.
Posebno je zanimljiva njegova tvrdnja da je „Dinamo“ do sada funkcionisao preko drugog računa, čime se zapravo dovodi u pitanje smisao čitavog postupka koji je predviđen novim Zakonom o stečaju. Naime, mnogi privrednici su funkcionisali na sličan način: kada im se račun nađe u blokadi, oni otvore drugo preduzeće. Nadležni najavljuju da to više neće biti moguće, ali mnogi s pravom sumnjaju u to.


PČINjSKI OKRUG
Na spisku NBJ nalazi se ukupno 198 pravnih lica iz Pčinjskog okruga, a među njima su i razna udruženja, organizacije i sportski klubovi. Na spisku NBJ su, pored ostalih, „Holding Vrelo„, „Leneks Vrelo„, „Integral„, „Jugokop„, „Svetlost promet„, „Delišes promet„, „Mačkatica„, „Pokret gorana„ i „Ferijalni savez„, kao i hanska „Morava„.

REKORDERI
Neka od preduzeća koja će biti podvrgnuta stečaju ili su izbrisana sa spiska APR imaju istog zastupnika, odnosno vlasnika kapitala. Tu spadaju građevinski preduzimač Slobodan Krumov, nekadašnji političar Jovan Kocevski, ali je apsolutni rekorder svakako izvesni Saša Djorđević koji se kao suosnivač pojavljuje u čak tri preduzeća koja su na spisku za stečaj. Štaviše, Djorđević je vlasnik i četvtog preduzeća koje je takođe u blokadi, ali manje od tri godine tako da se ne nalazi na listi NBS.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar