A, da bude banja



A, da bude banja

Još uvek se ne zna kada će Društveno-ugostiteljsko preduzeće „Vranje“ dobiti novog vlasnika. Štaviše, u ovom trenutku nije izvesno čak ni to na koji način će se privatizovati kapital ove firme. Razmatraju se dve varijante: jedna je stečaj, a druga „podržavljenje“, po modelu koji je predviđen za banjska lečilišta





Proces prodaje DUP Vranje formalno je pokrenut još 2002. godine, a razlog zbog kojeg ni do danas nije okončan vrlo je jednostavan: nije bilo zainteresovanih investitora. Agencija za privatizaciju (AP) pokušala je u poslednjih godinu dana tri puta da nađe nekog ko bi bio spreman da uloži najmanje 2,5 miliona evra (140 miliona dinara početna cena za 70 odsto kapitala, plus 100 miliona za obavezne investicije), ali se na pozive na aukcije nije javljao niko).

TRI SIROČETA

Dakle, šta sada? Propisi koji regulišu ovu oblast nisu dovoljno jasni (da ne govorimo o tome kako ih tumače državni zvaničnici), a oni koji možda znaju nešto više o tome šta predstoji u budućnosti vrlo su uzdržani u davanju izjava.
Elem, prema odredbama Uredbe o prodaji kapitala i imovine javnom aukcijom, posle dva neuspela pokušaja, Agencija za privatizaciju je ta koja odlučuje da li će se „kapital subjekta privatizacije ponuditi na nekoj narednoj aukciji“. Budući da je AP donela takvu odluku i raspisala treći javni poziv za prodaju kapitala DUP Vranje, pitanje je da li se sa aukcijama može ići u nedogled. U AP kažu, kratko i jasno, da bi četvrta aukcija za prodaju kapitala DUP Vranje mogla da bude „zakazana na zahtev potencijalnog kupca“.
Drugim rečima, stvar je zapela jer investitora nema, bar ne onih koji bi bili spremni da ulože najmanje 2,5 miliona evra.
Kako „Vranjske“ saznaju, za DUP Vranje se traži nova strategija, a jedna od ideja je da se kapaciteti ovog preduzeća „stave u funkciju neke od banja u okolini“, ma šta to značilo. Naši izvori ne znaju (ili ne žele da iznesu) više detalja, ali navode da je to ideja koja se razrađuje u nadležnim institucijama.
Tim povodom, nekakva odluka najverovatnije je doneta u sredu, u trenutku dok je ovaj broj „Vranjskih“ bio u štampi. Naime, prema potvrdama iz više izvora, za tada je u Agenciji za privatizaciju bio zakazan sastanak sa predstavnicima DUP Vranje, ali i Hotelsko-ugostiteljskog preduzeća „Evropa“ iz Surdulice i Prirodnog lečilišta i odmarališta „Mataruška i Bogutovačka banja“, jer imaju sličnu vrednost i nalaze se u istoj situaciji kao i vranjsko preduzeće (tri neuspele aukcije).
Direktor DUP Vranje Dragan Popović pred odlazak na sastanak nije izneo mnogo detalja:
– Razmatraju se dve varijante: jedna je stečaj, a druga „podržavljenje“ Hotela, po modelu koji je predviđen za banjska lečilišta – kazao je Popović.
Direktor HUP „Evropa“ iz Surdulice Dragan Reljić bio je još zatvoreniji:
– Mi (direktori – prim. aut.) ne prodajemo kapital, niti donosimo odluke o tome. Jedino što znam je to da će taj sastanak biti održan – naveo je Reljić.

MAGLA

O tome da je sve još uvek u magli govori i podatak da država još uvek nema jasnu strategiju razvoja, odnosno privatizacije banja, jer se još formalno ne zna ni koje sve banje će biti ponuđene investitorima, a koje će (p)ostati državna lečilišta.
Vlada je novembra 2007. godine odobrila inicijativu za pokretanje privatizacije, pojedinačno ili u celini, 13 specijalnih bolnica (banja), nakon procene stručnjaka Svetske banke i posebene komisije Ministarstva zdravlja da je od  7.828 ležajeva srpskom zdravstvenom sistemu potrebno 3.500.
Ideja je da neke banje ostanu državne, kao deo zdravstva, a da se neke modernizuju kroz zajednička ulaganja sa stranim partnerima, odnosno da se višak kapaciteta ponudi kao ulog države u novoosnovanim mešovitim preduzećima (Joint venture company – JVC), što zagovara Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. Otuda naglašavaju da će Vlada zadržati u vlasništvu sve prirodne resurse, postojeće objekte i ostati prisutna u upravljanju. Od investitora će se osim novca zahtevati da ispune i određene uslove, kao što su zaštita životne sredine, plaćanje naknade za utrošak termalne vode, investiranje u razvoj turizma, smeštajne, velnes i spa kapacitete, kao i u očuvanje postojećeg broja radnika i upošljavanje novih.
Gde će se u svemu tome udenuti DUP Vranje znaju samo oni koji sede u raznim kabinetima Ministarstva finansija i Agencije za privatizaciju. Činjenica je, međutim, da se na spisku banja koje bi trebalo da budu predmet zajedničkih ulaganja nalaze i Vranjska i Bujanovačka banja.
Na kraju valja reći i to da model zajedničkog ulaganja može biti realizovan u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Problem je što taj zakon definiše kako se osnivaju kompanije u Srbiji (akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, ortačko društvo, itd.), ali ne i to koliki će udeo u srpskim banjama biti prepušten stranim investitorima, te na osnovu kojih procedura i kriterijuma će oni biti izabrani.
Takve i slične nedoumice trebalo bi da otkloni Vlada.
– Za bilo koji vid promene vlasništva nad banjama potrebno je da Vlada Republike Srbije donese rešenje o davanju saglasnosti – kažu u Agenciji za privatizaciju.


STEČAJ
Jedna od mogućih varijanti rešavanja statusa DUP Vranje je i stečaj, a takav postupak, prema važećim propisima, mogao bi da pokrene jedino neko od poverilaca. Tada bi Agencija bila imenovana za stečajnog upravnika, a dugovi bi se namirivali iz imovine koja je procenjena na preko devet miliona evra. Inače, prema podacima dostupnim na sajtu AP, DUP Vranje je 2007. i 2008. završio sa gubicima od 12,6, odnosno 16,4 miliona dinara.

PRIMER
Mataruška i njoj susedna Bogutovačka banja, nadomak Kraljeva, koje posluju kao jedinstveno prirodno lečilište i odmaralište, godinama čekaju kupca. Prestonički mediji su objavili da je za kupovinu bio zainteresovan konzorcijum pravnih i fizičkih lica iz Kraljeva, ali bez uspeha.
– Sumnjamo da se prodaja odlaže da bi se ovo lečilište za mnogo nižu cenu prodalo nekom drugom, njima znanom kupcu. Priložili smo i bankarske garancije, ali ni to nije bilo dovoljno – kazao je tada Predrag Mikić, član konzorcijuma i vlasnik kraljevačkog preduzeća „Trgomen – PV“.
U Agenciji za privatizaciju, međutim, tvrdili su da se prodaja odlaže da bi se učešćem većeg broja kupaca postigla viša cena.
Prirodno lečilište Mataruška i Bogutovačka banja procenjeno je na nešto više od 10 miliona evra. Početna cena na prvoj aukciji iznosila je 20 odsto od procenjene vrednosti, odnosno 2,1 milion evra, uz obavezu novog vlasnika da investira milion evra. Posle nekoliko neuspelih aukcija, početna cena smanjena je na oko 1,5 miliona evra, ali bez rezultata.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar