Na Vlasini će biti srušeno bar 50 vikendica



Na Vlasini će biti srušeno bar 50 vikendica

Oni objekti koji su tu saagrađeni pre 6. aprila 2006. godina, kada je Vlasina proglašena za zaštićeno prirodno dobro moći će da se legalizuju, ali oni koji su na tim lokalitetetima sagrađeni posle toga biće porušeni. Mi smo i 2009. imali akcije rušenja nekih bespravnih objekata. Do sada je podneto oko 1.300 zahteva za legalizaciju





– Još uvek teku rokovi za podnošenje zahteva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata u celoj Srbiji, pa tako i u opštini Surdulica i na Vlasini. Krajnji rok za podnošenje zahteva je 11. mart ove godine, nakon čega se više neće primati zahtevi i svi koji ne budu podneli zahtev neće moći da uđu u postupak legalizacije. Moguće da neko ne veruje u novi Zakon, jer do sada nijedna legalizacija do sada nije uspela. Međutim, naglašavam, nikada nisu bili povoljniji i konkretniji uslovi. Naš put je veoma jasan – hoćemo u Evropsku Uniju, pa ćemo morati da se prilagodimo zakonima EU, gde je bespravna gradnja nepoznat pojam – kaže u razgovoru za „Vranjske“ Dragan MICIĆ.

POTREBNA DOKUMENTACIJA

Šta konkretno podrazumeva legalizacija bespravno izgrađenog objekta?
– To je konkretno proces dobijanja građevinske i upotrebne dozvole za već izgrađeni objekat. Objekti koji na taj način budu uknjiženi u katastar dobijaju dokaz o svojini. Ti objekti će moći da se stave u promet, da se stave pod hipoteku, bez problema da se naslede.
Šta je od dokumentacije potrebno za prijavljivanje objekta?
– Uz zahtev koji je obavezan svuda, pa i u Surdulici, predaje se dokumentacija koja je jasno definisana: dokaz svojine za zemljište na kojem je sagrađen objekat, skica iz katastra na kojoj su ucrtani temelji, četiri fotografije objekta sa sve četiri strane sveta i lokalna i republička administrativna taksa. Nakon toga nadležna uprava donosi odluku o mogućnosti, odnosno nemogućnosti legalizacije.
Koliko je zahteva do danas podneto?
– Po prethodnom Zakonu o legalizaciji podneto je oko 1.000 zahteva koji će takođe ući u proces legalizacije po najnovijim propisima. U međuvremenu je, sa sigurnošću mogu da kažem, bilo još nelegalne gradnje, pa očekujem da bude podneseno 1.500 – 1.600 zahteva za legalizaciju na teritoriji cele opštine Surdulica. Najveći broj tih zahteva odnosiće se upravo na Vlasinu. Po mojim procenama to je oko 1.200 – 1.300 zahteva.
Koji objekti na Vlasini neće moći da budu legalizovani?
– One vikendice koje su sazidane u zonama zaštite i u zoni sanitarne zaštite zaštićenog prirodnog dobra, Predela izuzetnih odlika (PIO) Vlasina. Konkretno, u zoni sanitarne zaštite, odnosno 50 metara od obale i vodotokova ne sme biti sagrađen nijedan objekat. Oni objekti koji su tu saagrađeni pre 6. aprila 2006. godina, kada je Vlasina proglašena za zaštićeno prirodno dobro moći će da se legalizuju, ali oni koji su na tim lokalitetetima sagrađeni posle toga biće porušeni. Mi smo i 2009. imali akcije rušenja nekih bespravnih objekata. Porušeno je šest objekata, a planiramo rušenje još četiri. Međutim, moramo da sačekamo da vlasnici tih objekata podnesu zahteve, jer po Zakonu imaju pravo na to. Najmanje pedesetak objekata će biti porušeno, odnosno neće moći da bude legalizovano.

MILION ZA VIKENDICU

Koliko košta legalizacija objekta?
– Cena se određuej po kvadratu neto korisne površine i razlikuje se od vrste prostora: stambeni, poslovni, industrijski, ili prostor za neku drugu namenu. Autonomiju za određivanje ima svaka lokalna samouprava. U odnosu na cene u Surdulici, cene legalizacije objekata na Vlasini je mnogo viša. Cena po kvadratu za kuće za odmor, odnosno vikendice u „zoni A“, onoj koja je najopremljenija i koja se nalazi pored magistralnog puta je 10.000 dinara po metru kvadratnom, u „zoni B“ 8.650 dinara po kvadratu i u „zoni C“ 5.025 dinara.
To znači da će nekome ko ima vikendicu od 100 kvadrata u „zoni A“ trebati milion dinara?
– Tako je. Ali, cene koje su donete na Kopaoniku, Zlatiboru, Tari su mnogo više od onih na Vlasini. Na Kopaoniku su na primer pet do deset puta veće. Tako da cene legalizacije na Vlasini nisu visoke, jer ćemo prikupljena sredstva moći kvalitetno da uložimo u opremanje infrastrukture, to jest za rešavanje kanalizacije. Postupkom legalizacije će biti prikupljen deo potrebnih sredstava.
Do kada treba da bude završen postupak legalizacije?
– Zakonom je regulisano da ceo postupak bude završen do kraja 2011. godine.
Kakvi su dalji planovi za uređenje Vlasinskog jezera?
– Vlasina neće poput Kopaonika ili Zlatibora biti grad na planini sa nerešenim komunalnim problemima. Nastoji se da se postigne balans između budućeg turističkog razvoja i očuvanja prirode i njenih vrednosti. U hotelima visokog ranga i u drugim smeštajnim kapacitetima ne sme da bude više od 4.500 ležajeva kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža. Za izgradnju i rekonstrukciju putne, energetske, vodovodne i kanalizacione mreže od države i evropskih fondova biće obezbeđena 24 miliona evra. Planiramo izgradnju osam hotela, kao i terena za golf i akva park.


GOTOV PROJEKAT ZA KANALIZACIJU
– Kompletan idejni projekat rešavanja problema kanalizacije na Vlasini je odrađen. Trenutno se pokreće postupak za izdavanje građevinske dozvole. Ušli smo u program Evropske komisije (MISP) koji se odnosi na podršku izgradnje infrastrukture lokalne samouprave. Projekat kanalizacione mreže na Vlasini je ocenjen kao drugi najbolji u Srbiji. Odrađena je i studija o izvodljivosti i sada sledi konkurisanje kod fondova i obezbeđivanje kvalitetnog investitora. Već pregovaramo sa investitorima iz Slovenije i Austrije.

LEGALIZACIJA KUĆA JEFTINIJA
– Cena legalizacije po kvadratu za kuće stanovnika Vlasine nije ista kao za vikendice. Ona je 10 puta manja u odnosu na „zonu A“ i iznosi 1.000 dinara. Međutim, mi smo jasno odredili kriterijume ko je stanovnik Vlasine: osoba mora najmanje pet godina da živi na području Vlasine, a to se utvrđuje na osnovu lične karte, odnosno prebivališta. To je učinjeno da ne bi došlo do iznenadne promene prebivališta i prijavljivanja na Vlasini.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar