Čudan ugovor Stojčića i Mihailovića



Čudan ugovor Stojčića i Mihailovića

Advokati se bez dileme slažu da ugovor potpisan između gradonačelnika i Mihailovića sadrži niz nepravilnosti i manjkavosti, a sve u korist KZ „Borisav Stanković“ i da ono što iz njega proističe predstavlja potencijalni izvor korupcije





„Vranjske“ su došle u posed ugovora koji je pre šest godina sklopljen između Miroljuba Stojčića, sada gradonačelnika, a tada predsednika opštine Vranje i Miroslava Cere Mihailovića, i tada i sada urednika Književne zajednice „Borisav Stanković“, u kome, između ostalog, stoji da se Književna zajednica obavezuje da priprema i realizuje program manifestacije „Borina nedelja“, a da Opština Vranje obezbeđuje finansijska sredstva za plate zaposlenih u KZ, materijalne troškove i programske aktivnosti.

ŠUPLjIKAVOST

Ovo bi, u najkraćem bila, sadržina ugovora od osam stavki, sklopljenog 26. februara 2004. godine, otkucanog na jednoj stranici i zavedenog pod brojem 27 u Sekretarijatu za obrazovanje, kulturu, sport, omladinu i informisanje, koji su obojica potpisala.
Konsultovali smo nekoliko poznatih vranjskih advokata i zamolili ih da nam stručno protumače ovaj ugovor. Advokati se bez trunke dileme slažu oko osnovnog, a to je da ugovor potpisan između Stojčića i Mihailovića sadrži niz nepravilnosti i manjkavosti, a sve u korist KZ „Borisav Stanković“. Osim toga, slažu se stručnjaci, takav ugovor predstavlja potencijalno leglo korupcije i izvor mogućih zloupotreba.
– Ugovor je „šupljikav“ i kao takav zgodan da se kroz njega provuku mnoge stvari. Stavke koje ugovor sadrži nisu precizne i verujem da ovakav ugovor nikada ne bi napravilo neko privatno lice, odnosno niko ne bi dozvolio da se takav ugovor sačini ukoliko bi se radilo o njegovom novcu. Stiče se utisak da je ugovor sastavilo nestručno lice, možda i jedan od dvojice potpisnika, ali se iz njega neosporno vidi da se radi o ljudima koji se međusobno dobro poznaju, imaju poverenja jedan u drugoga pa ne brinu mnogo o preciznosti stavki iz ugovora – tvrdi jedan od naših sagovornika.
Drugi advokat se posebno osvrnuo na činjenicu da u ugovoru ne postoje nikakve finansijske odrednice u delovima gde SO Vranje (sada Grad Vranje) finansira delatnost i plate zaposlenih u KZ, kao ni tačno navedeno šta su njihove obaveze prema SO Vranje, niti taksativno navedene programske aktivnosti KZ.
– Pitam se, na osnovu čega su ova dvojica uopšte sastavila ugovor koji je apsolutno na štetu građana Vranja, a u korist KZ? Vrlo je bitno da se u ugovoru navede kakve obaveze prema finansijeru ima strana koja novac prima, a ovde, sem da obavljaju redovne programske aktivnosti, ne stoji ništa preciznije, recimo finansijski izveštaj. To čak otvara prostor i za eventualnu korupciju. Mihailović, po ovome, ima puno pravo da se uvek poziva na ono što mu je gradonačelnik odobrio. Mada, uvek postoji i mogućnost raskida ovog ugovora koji je, očigledno, na štetu građana Vranja, posebno ako se ima u vidu da je Književna zajednica NVO na budžetu.

KORUPCIJA

Još jedan naš sagovornik nije mogao čudu da se načudi kako je gradonačelnik sebi mogao da dozvoli ovakav potez:
– Gradonačelnik, kao zastupnik Grada, ima pravo da potpisuje ovakve ugovore, ali oni ne smeju biti na štetu građana. Ni jedan ugovor, pa ni ovaj, nije neraskidiv. Tako da, bez obzira što u članu 5. stoji „Ugovor se zaključuje na neodređeno vreme“ a u članu 6. „Ovaj ugovor se može menjati i dopunjavati samo uz saglasnost obeju strana“, tvrdim da ga je moguće vrlo lako poništiti. Primećujem da je ugovor porozan i neprecizan, što stvara prostor za korupciju i još niz zloupotreba. Mislim da bi po pitanju ovog ugovora čak trebao da reaguje opštinski javni pravobranilac ili tužillaštvo – zaključuje ovaj advokat.
Kako se vidi, famozni ugovor između Miroslava Cere Mihailovića i Miroljuba Stojčića, ipak postoji. Koliko je on na štetu građana, a u korist NVO KZ „Borisav Stanković“ i Mihailovića lično, trebalo bi da se pozabave odgovarajuće institucije.
– Predložiću da se nakon novih saznanja do kojih sam došao u vezi sa KZ „Borisav Stanković“, Gradsko veće ozbiljno pozabavi problemima koje imamo sa ovom ustanovom. Veće će odlučiti na koji način će se ovaj problem rešiti. Za sada vam mogu reći da postoje tri opcije: ugovor može biti „zamrznut“ na određeno vreme, ugovor može biti poništen i sklopljen novi i KZ se može oduzeti organizovanje manifestacije i vratiti na organizovanje Biblioteci. Nećemo dozvoliti da se ugrozi manifestacija koja nije imovina Cere Mihailovića i koju on ne može da svojata. Grad je osnivač i finansijer i ovako dalje neće moći – precizan je Zoran NAJDIĆ, ministar za kulturu.
Čitaoci i ovoga puta ostaju uskraćeni za mišljenje prvog čoveka grada, gradonačelnika Miroljuba Stojčića, koji, po običaju, ne sarađuje sa „Vranjskim“ i do zaključenja ovog broja nije dostavio odgovore na pitanja koja smo mu uputili u vezi ugovora.


ISTORIJAT „BORINE NEDELjE“
Na osnovu građe koja se čuva u Istorijskom arhivu „31. januar“ saznajemo da je „Borinu nedelju“ od 1971. do 1989. godine organizovala Zajednica kulture SO Vranje koja je potom prerasla u Samopravnu interesnu zajednicu (SIZ) kulture. Arhivski materijal potvrđuje da je 1. februara 1989. godine pokrenuta inicijativa da se „Borina nedelja“ dodeli KZ „Borisav Stanković“, a da je nju podržao Izvršni odbor na čelu sa Radojicom Stojiljkovićem. Ko su bili članovi ovih odbora i ostale pojedinosti oko preuzimanja „Borine nedelje“ nisu dostupne javnosti jer su, kako smo saznali u Arhivu, u posedu Miroslava Cere Mihailovića. Kako Arhiv ima obavezu da čuva samo građu stariju od trideset godina, stvar je dobre volje Mihailovića da li će im ovu građu jednoga dana predati ili ne.

ŠTA I KAKO
Između dva broja oglasio se i profesor Radivoje Mikić, predsednik Upravnog odbora KZ „Borisav Stanković“. On kaže da ne zna sa koliko novca, za organizaciju ovogodišnje 44. Borine nedelje, raspolaže KZ. Navodeći da se tek prave dogovori sa mogućim učesnicima i da žiri za dodelu nagrade „Borisav Stanković“ još nije zasedao pa se tako da još uvek ne zna ko je ovogodišnji laureat, profesor MIKIĆ kaže:
– Saopštavati pojedinosti vezane za program u ovom trenutku nije dobro, pošto do „Borine nedelje“ ima još dosta vremena. Dodatnu teškoću predstavlja i to što se još ne zna visina sredstava kojima će se raspolagati za realizaciju programa, pa će možda neki delovi programa biti dovedeni u pitanje iz finansijskih razloga.
Profesor Mikić nas je informisao i da su, pored njega, članovi Organizacionog odbora 44. Borine nedelje: Miroljub Stojčić, predsednik Odbora, Vera Cenić, Sunčica Denić, Slađan Milošević, Radojica Stojiljković, Miroslav Cera Mihailović, Gojko Tešić i Marko Nedić, koji je ujedno i predsednik žirija za dodelu nagrade „Borisav Stanković“.

ARHIVSKA GRADjA
Pregledajući arhivsku građu primetili smo da se, recimo, davne 1971. godine organizovanju manifestacije „Borina nedelja“ pristupalo daleko ozbiljnije i čak transparentnije, što je posebno zanimljivo, nego danas. Organizacioni odbor je te godine imao 26 članova, jula meseca, kažu spisi, već se pripremao program manifestacije koja je trajala u periodu 14 – 21. oktobra, znale su se finansije kojima se raspolaže, a nosioci programa su bili ljudi iz našeg kraja, sa par gostiju sa strane. Tako su te godine u Vranju bili i Meša Selimović, Mihajlo Lalić, Rade Konstantinović, Velibor Gligorić, koji je u to vreme bio i počasni predsednik „Borine nedelje“.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar