Država nije Robin Hud



Država nije Robin Hud

Vraćanje zarada državnih nameštenika na aprilski nivo na papiru predstavlja povećanje u odnosu na plate u proteklih osam meseci, ali njihova primanja suštinski neće biti veća jer im se vraća oduzeto





Zakon o privremenom smanjenju plata, odnosno zarada, neto naknada i drugih primanja u državnoj administraciji i javnom sektoru, prestao je da važi 31. decembra. Tako će zarade državnih funkcionera i činovnika, počevši od januarske, biti vraćene na nivo iz aprila prošle godine. Tim zakonskim dokumentom, usvojenim u aprilu 2009, bilo je predviđeno da zarade činovnika (kada je reč o Vranju to su zaposleni u Elektrodistribuciji, Pošti i Telekomu) veće od 40.000 dinara budu smanjene za deset odsto, dok je onima čija su primanja bila veća od 100.000 dinara, zarada bila umanjena za petnaest procenata.

DISKRIMINACIJA

Igor DjURIĆ, rukovodilac u Radnoj jedinici PTT saobraćaja Vranje, kaže da su plate u poštanskim rednim jedinicama zaista bile umanjene za određeni procenat, u zavisnosti od visine.
– Prema mojoj proceni, plata mi je proteklih meseci bila umanjena za nekoliko hiljada dinara, mada ne znam precizno. Ne doživljavam ovo kao nešto neobično, jer je to i bilo najavljeno. Nije, dakle, reč o povećanju, već o vraćanju onoga što smo već imali – kaže Djurić.
Povratak na staro potvrdio nam je i rukovodilac u ekonomskom sektoru RJ PTT Srbija Milan ALEKSIĆ. On kaže da bi zarade „po starom“ onda trebali da prime u februaru, kada stigne januarska plata.
– Mi, međutim, još nemamo zvaničnu informaciju o vraćanju plata na nivo od aprila i čekamo odluku naše direkcije u Beogradu – objašnjava Aleksić.
Predstavnici sindikata imaju nešto profilisaniji stav o ovom problemu, smatrajući međutim, da su EPS, Telekom i JP PTT saobraćaja Srbija, bili diskriminisani u odnosu na ostala preduzeća koja pomenuti zakon nije „kačio“. Zoran STEVANOVIĆ, poverenik Sindikata „Nezavisnost“ u Pošti, kaže da su oni u startu bili protiv uvođenja ovog zakona.
– Njime je prekršen Ustav po kome su svi građani, samim tim i oni koji rade u preduzećima sa većinskim državnim kapitalom, jednaki. Oporezovali su plate u Pošti, Telekomu i EPS-u, ali su trebali i drugima, recimo Vojsci, MUP-u, što se nije dogodilo. Generalno, gledano, prestanak važenja zakona može biti nepovoljan za one koji nemaju dovoljno para i u čije džepove je išao novac od oporezivanja zarada po tom zakonu. Ali, imajući u vidu koliko je skup život, opravdano je da mi u JP PTT imamo veće plate – mišljenja je Stevanović.
Novica MITIĆ, regionalni poverenik Sindikata „Nezavisnost“, smatra da bi trebalo pronaći mogućnost da novac koji se oporezivao od visokih plata u firmama sa većinskim kapitalom države i slivao u solidarni fond za pomoć siromašnima, treba nekako nadomestiti socijalno ugroženim kategorijama.
– Ukoliko se država ne uozbilji, bojim se da će, imajući u vidu nezadovoljstvo mnogih ljudi čija su preduzeća propala u procesu privatizacije, uskoro doći do građanskih nemira. Mislim da u javnom sektoru i državnoj administraciji ne bi trebalo povećavati zarade dok je privreda po primanjima daleko iza njih. Zaboravlja se da je socijalno ugroženima pomoć neophodna – upozorava Mitić.
Nikola ALEKSIĆ, direktor Telekom Srbija u Vranju, kaže, međutim, da radnicima ovog državnog preduzeća poslednjih godinu dana nisu uopšte menjane plate.
– Nama zarade nisu ni smanjivane, ali ni povećavane. Mi smo nedavno tražili povećanje zarada, ali nas država nije sagledala. Kod nas je inače, sve centralizovano, tako da malo toga zavisi od nas u Vranju – kaže Aleksić.

SVE JE CENTRALIZOVANO

Prosečna plata na nivou celog Telekoma je oko 42.000 dinara, a radnici sa srednjom stručnom spremom, kojih je u kompaniji oko 70 odsto, imaju prosečnu platu manju od 35.000 dinara. Njihovi sindikati ovih dana traže dodatno povećanje zarada. Direktori Telekoma i EPS u ovdašnjim ispostavama imaju platu od oko 70.000, a u JP PTT Srbija oko 55.000 dinara, govore nezvanični podaci.
Prestankom važenja pomenutog zakona praktično je ukinut ekstraporez od deset odsto na deo plate koji je veći od pomenutih 40.000 dinara. Primera radi, ako je plata bila 45.000 dinara, oporezivan je deo od 5.000, i to je iznosilo svega 500 dinara mesečno. Oni koji su imali plate iznad 100.000, morali su državi da plaćaju petnaest odsto poreza, dok je najveća plata bila ograničena na šest prosečnih u zemlji i iznosila je oko 186.000 dinara.
Neki ministri isticali su u prethodnim mesecima da u javnim preduzećima i administraciji ima svega dvadeset odsto zaposlenih čije plate prelaze 40.000 dinara, te da nije u redu da oni plaćaju nešto, a drugi ne. Znajući da je u fond solidarnosti na ime tog ekstraporeza prikupljena 1,2 milijarde dinara, ekonomisti sada tvrde da će te pare morati da nadoknade građani Srbije, i to preko poreza koji plaćaju državi.
Za sindikalce bi, u trenutku kada širom Srbije bukte protesti gladnih i nezadovoljnih radnika, logično bilo da predstavnici vlasti izađu s predlogom da višak iz svojih debelih koverti od desetak hiljada dinara, u znak solidarnosti, nastave da daju socijalno ugroženim kategorijama građana. Međutim, veruje li iko u to?!


RADOSLAV MOJSILOVIĆ
NE TREBA MI TOLIKA PLATA

Ukinutim zakonom bili su obuhvaćeni i narodni poslanici, kao i lica koja na funkciju bira Narodna skupština ili postavlja Vlada. Narodni poslanik Radoslav MOJSILOVIĆ, i pored toga što mu ukidanje zakona finansijski ide u prilog, smatra da vraćanje plata na aprilski nivo u ovom momentu nije pametna odluka.
– Imajući u vidu da je punjenje budžeta usporeno, da je veliki broj radnika privatizovanih preduzeća u teškoj situaciji, mišljenja sam da je važenje zakona trebalo produžiti – kaže Mojsilović.
On dodaje da će mu ukidanjem novog zakona plata sa 69.000 dinara biti uvećana na 75.000. Mojsilović prima dodatnih 35.000 na ime paušala (paušal je naknada troškova za vršenje poslaničke dužnosti u izbornoj jedinici, p.a.).

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar