NATO je naša neminovnost



NATO je naša neminovnost

Kad se kaže NATO odmah se pomisli na vojne baze, na neku vojsku koja maršira i ratuje, a to nije tako. NATO je danas svakako najmoćnija svetska organizacija prisutna u ekonomiji, nauci, kulturi, spremna da istovremeno odgovori svim globalnim izazovima u oblati bezbednosti





– Na poziv ljudi iz crnogorske organizacije REAST, koja se bavi NATO integracijama, bila sam letos predavač u kampu gde se govorilo o geopolitičkoj situaciji na Balkanu. Nakon toga došla sam na ideju da u okviru Nevladine organizacije Inicijativa za integracije, gde sam predsednica Upravnog odbora i koja postoji od 2008, u Vranju otvorim NATO info ofis. Naš cilj je da ideju NATO približimo ljudima ovde jer NATO je pre svega politička, pa tek onda vojna organizacija – kaže u razgovoru za Vranjske Nadica Stošić.
VRANjSKE: NATO integracije su aktuelna tema u poslednje vreme u Srbiji. Zbog čega mislite da je za Srbiju važno da postane članica tog saveza?
STOŠIĆ:
Nakon nedavnog ulsaka Hrvatske, ranijeg Rumunije i Bugarske, i činjenice da će to uskoro uraditi i Makedonija, Crna Gora i BiH, Srbija će biti jedina zemlja u regionu van alijanse, ličiće na neko pusto ostrvo. Srbiju ionako doživljavaju kao ostvo koje pravi probleme. Mislim da je stav političke elite o neutralnosti neodrživ iz više razloga.

RAZUMEM EMOTIVNE REAKCIJE

Kako ste uopšte došli na ideju da u Vranju otvorite kancelariju koja se bavi NATO integracijama?
– Na tom predavanju u Crnoj Gori sastala sam se sa predstavnicima NATO odeljenja za diplomatiju i složili došli smo se da u Srbiji treba postaviti pitanje treba li naša zemlja da bude članica NATO ili ne. Sa jedne strane, političke elite u Srbiji i građani emotivno reaguju na agresiju 1999, što ja potpuno razumem. Razumem i poštujem negativan stav prema NATO svih koji su izgubili nekog u bombardovanju. Međutim, ulazak Srbije u NATO bio bi višestruko značajan. Na drugoj strani, građani ovde veoma malo znaju o ovom savezu. Kad se kaže NATO odmah se pomisli na vojne baze, na neku vojsku koja maršira i ratuje, a to nije tako. NATO je danas svakako najmoćnija svetska organizacija prisutna u ekonomiji, nauci, kulturi, spremna da istovremeno odgovori svim globalnim izazovima u oblati bezbednosti. U Srbiji svi govore o bezbednosti, a da li ćemo biti bezbedni ako ostanemo ostrvo van saveza, ili ako znamo da napad na makar jednu članicu znači napad na čitav NATO. Mnogo toga se u svetskim okvirima promenilo od agresije 99, vreme je da se i kod nas nešto preomeni, ljudi treba da shvate da odgovornost za bombardovanje leži u tadašnjoj političkoj eliti iz sve poštovanje, ponavljam, za osećanja onih koji su izgubili nekoga tada. Naši političari su licemerni kada kažu „da EU, ali ne NATO“. Setimo se da su avioni poletali iz Aviana, a govorimo o Italiji kao velikom prijatelju koji ovde ulaže novac. To je licemerno.
Kancelariju za NATO integracije, da je tako nazovemo kolokvijalno, otvorili ste 28. septembra. Dolaze li Vranjanci da se informišu i kakve su, zapravo, njihove reakcije?
– Veoma sam iznenađena pozitivnom reakcijom ljudi. Dolaze uglavnom mladi, iako mnogi još uvek ne znaju da postojimo i čime se bavimo. Iznenađena sam jer sam očekivala radikalne reakcije, obzirom da je ovaj kraj bio veoma izložen bombama a u percepciji ljudi je, osim toga, da je NATO kriv za otcepljenje Kosova. Međutim, građani reaguju racionalno, shvataju značaj integracija, kažu hajde da vidimo ako je to dobro.
Može li da se kaže da Vranjanci vole NATO?
– Ne radi se ovde o tome da li neko nešto voli ili ne voli, već o tome šta je dobro za Srbiju i njene građane. Ulazak u NATO ne znači da naša vojska nije dobra. Srbija ima odlične kadrove, ali dodatna profesionalizacija značila bi da se u vojna dejstva ne šalju kao do sada deca, već ljudi koji su dobrovoljno pristali na to i koji su za svoj posao adekvatno obučeni i plaćeni.
Vaš NATO ofis prva je kancelarija takve vrste u Srbiji.
– Ne samo što smo prvi u Srbiji, već i na čitavom zapadnom Balkanu

BORBA PROTIV PREDRASUDA

Šta to može da znači za građane Vranja i lokalnu samoupravu uopšte?
– Ofis ne bi mogli da otvorimo bez NATO odeljenja za diplomatiju, a u naredne dve godine NATO kontakt ambasada u Srbiji je Češka ambasada. Sa lokalnom samoupravom uspostavili smo kontakt i saradnja je dobra. Što se konkretnih akcija tiče, pokušavamo da za Vatrogasnu službu obezbedimo novu opremu od čega će, u krajnjoj liniji, korist imati građani. Osim toga, možemo da lokalnoj samoupravi pomognemo da kontaktira ambasade članice alijanse, i oko pitanja bezbednosti, ali i oko ekonomije.
Koliko je za NATO zanimljiv jug Srbije i da li imate saradnju sa Albancima u Bujanovcu i Preševu?
– Interesantan je u svakom slučaju jer napolju vlada mišljenje da Srbija, a jug zemlje posebno, ima veliki problem sa radikalizmom. Mi popravljamo sliku o jugu Srbije jer smo pokazali da i ovde, a ne samo u Beogradu ili Novom Sadu, postoje ljudi koji nešto razumeju i znaju. Sarađujemo sa Odborom za ljudska prava iz Bujanovca jer mislimo da je važno da svaka uticajna organizacija naše ideje prenese svojim sunarodnicima
Kažete da građani još uvek nisu dovoljno upoznati sa vašim radom. Kakve aktivnosti planirate da se to promeni?
– Planiramo edukaciju i treninge za medije, podmlatke političkih stranaka, građane i lokalnu samoupravu. U narednoj godini bićemo mnogo prisutniji u medijima kroj jaku medijsku kampanju. Na edukativnim seminarima bavićemo se globalnim pitanjima bezbednosti 21. veka, kao što su klimatske promene i sajber terorizam. Planiramo da za predavače dovedemo ljude iz NATO i novinare iz regiona koji se bave ovom problematikom. Naš cilj je, kao što sam rekla, da ljude oslobodimo predrasuda koje imaju o NATO savezu.
Koji su vaši argumenti za ulazak u NATO, odnosno kako ćete se boriti sa predrasudama?
– Mi smo dužni da ljudima predstavimo činjenice jer su oni ti koji odlučuju o ulasku u NATO. Ulazak u NATO bitan je u sferi bezbednosti, ali i ekonomije. Investitori radije novac ulažu u države koje su bezbedne, što se postiže ulaskom u savez, u tim zemljama smanjuje se korupcija a povećava konkurencija. Jer, ne zaboravite da je NATO najpre politička pa tek onda vojna organizacija. Srbija mora da odluči hoće li se pridružiti razvijenim državama jer danas u svetu nema neutralnih, ne postoji više Varšavski pakt, nema drugog bloka. Ja nemam ništa protiv Rusije (od nje svo energetski zavisni), ali je činjenica da se sve geopolitičke migracije odvijaju ka zapadu. Naši funkcioneri su završavali škole na zapadu, a nas guraju na istok. Zašto to čine kad građani žele na zapad? Država treba da nas usmeri ka zapadu, da i mi studiramo u Americi a ne u Moskvi.
Šta građane koji dolaze u vašu kancelariju najviše zanima u vezi sa NATO savezom?
– Zanima ih šta je to, zapravo, NATO, sve oko vojnika, baza… Ljudi pod NATO podrazumevaju neku vojsku, oružje i baze, a to nije tako. Nedavno sam se vratila iz posete Brisela i Monsa, grada u kome se nalazi vojni deo NATO (u Briselu je politički deo). Kamp u Monsu, na primer, ne obezbeđuju NATO snage već privatno obezbeđenje. Tamo nigde ne možete videti oružje. Kamp je kao grad u kome živi i radi oko 20.000 oficira iz celog sveta sa svojim porodicama, i još desetak hiljada lokalaca, tako da se ekonomija čitavog tog kraja zasniva na NATO. Jednostavno, nemate utisak da se nalazite u kampu najmoćnije vojne organizacije na svetu.

VOJNE BAZE

Građani najčešće NATO povezuju sa vojnim bazama, smatrajući da nas NATO želi samo zbog toga. Koliko ima istine u tome?
– To je još jedna zabluda. Svaka država članica odlučuje na koji način želi da se angažuje u vojnim operacijama, sa koliko vojnika i na kojim poslovima. Država tako odlučuje želi li vojnu bazu. Ukoliko Srbija želi bazu to znači upošljavanje vojske i civila, to znači da će neko ostaviti ovde svoj novac. Za Srbiju je značajno da bude deo NATO, makar samo zato što će nam se glas čuti dalje nego sada.
Kod nas se stvari često banalizuju pa se sve svodi na dilemu Rusija ili NATO.
– To je glupost. Malo ljudi zna da je 2000. godine napravljen savez imeđu NATO i Rusije. Čitav svet, u manjoj ili većoj meri sarađuje sa NATO. Ne možemo se ugledati na bivšu Jugoslaviju jer više ništa nije isto.
Da li je ovaj posao za vas stepenik više u odnosu na raniji politički angažman?
– Iz lokalne politike sam izašla jer ne mogu da raspravljam sa ljudima čiji je vrhunac uspešnosti ako asfaltiraju ulicu. Asfalt, kanalizacija i osvetljenje su valjda stvari koje se podrazumevaju u 21. veku. Svoj politički stav izražavaću na izborima.


PROFIL
Nadica Stošić rođena je 4. juna 1978 u Vranju. Studirala je FPN a završila ekonomiju. Politički je angažovana preko 12 godina. Bila je koordinator Pokreta Otpor za jug Srbije, predsednik Opštinskog odbora DS do 2004. i jedan od osnivača LDP u Vranju. Sada je predsednica UO NVO Inicijativa za integracije. Govori engleski, uči francuski. Nije udata.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar