Legalizacija haosa



Legalizacija haosa

Najvažnije je da će sada biti definisane granice grada, tako da će mnoga naselja moći da dobiju dozvole za infrasrukturu: za vodu, struju, kanalizaciju. Do sada građani nisu mogli to da dobiju, jer nisu bili u građevinskoj zoni





U ovom gradu, slažu se gotovo svi, godinama vlada urbanistički haos. Rešavanje ovog problema iziskuje mnogo vremena i para, a prvi korak na tom putu je donošenje novog Generalnog urbanističkog plana, kojim će biti definisani opšti elementi razvoja Vranja, ali sprečiti dalje bujanje nelegalne izgradnje.

PARADOKSI, NAMENA I PRENAMENA

Predstavnici aktuelne lokalne vlasti najavili su da će novi generalni urbanistički plan biti usvojen u decembru, te da će cena njegove izrade biti 20 miliona dinara. Zamenik gradonačelnika Vranja Igor Andonov kaže da je ovaj strateški dokument neophodan zato što je postojeći potpuno prevaziđen, kako po rešenjima koja je ponudio, tako i zbog onoga što se naknadno dogodilo u praksi.
– Stari GUP napravljen je pre 20 godina i sada imamo brojne paradokse: primera radi, glavnu ulicu, Kralja Stefana Prvovenčanog, trebalo je proširiti sa desne strane, iznad DIV-a. Sada su tu brojni objekti i lokali koji su mahom sazidani bez dozvola. Sve bi to trebalo da se sruši ako bismo želeli da poštujemo stari plan – kaže Andonov.
On dalje navodi da granice prostiranja grada, odnosno gradskog građevinskog zemljišta, po važećem GUP-u ne odgovaraju realnosti, jer su čitava naselja formalno i dalje izvan Vranja, bez obzira na to što je 2002. godine urađena jedna dopuna važećeg generalnog urbanističkog plana
– Brojne su parcele koje su po postojećem GUP-u predviđene za jednu namenu, a u realnosti je tamo podignuto nešto sasvim drugo – veli Andonov.
Novi Generalni urbanistički plan definisaće granice i namenu gradskog građevinskog zemljišta, kao i pravce i koridore za saobraćajnu, energetsku, komunalnu i drugu infrastrukturu. Tim povodom, predsednik gradske skupštine Slobodan Stamenković kaže će se biti znatno olakšan život građanima koji su nelegalno podigli svoje objekte.
– Najvažnije je da će sada biti definisane granice grada, tako da će mnoga naselja moći da dobiju dozvole za infrasrukturu: za vodu, struju, kanalizaciju. Do sada građani nisu mogli to da dobiju, jer nisu bili u građevinskoj zoni – kaže Stamenković.
Brojke najbolje pokazuju o čemu se radi. Naime, po starom GUP-u, površina gradskog građevinskog zemljište iznosila je 1.755, a po predlogu novog 2.157,82 hektara.
Direktor Zavoda za urbanizam Slobodan Petrović navodi da je stari plan bio suviše krut, te da se novim nude mnogo fleksibilnija rešenja.
– Primera radi, po sadašnjem GUP-u, delatnosti za namenu zemljišta bile su usko definisane. Sada se GUP-om određuje pretežna delatnost koja bi mogla da se razvija na nekom zemljištu, ali se to može granati u više srodnih pravaca. Određuje se šta bi sve moglo da se gradi, ali i šta ne sme – kaže Petrović.
Prema njegovim rečima, postoji više parcela u gradu kojima je u predlogu GUP-a promenjena namena. Tako bi na zemljištu pored Autobuske stanice, koje je bilo namenjeno za poslovno-proizvodnu delatnost (nesuđena fabrika tekstila „Zamber“), u budućnosti trebalo da nikne stambeno-poslovni kompleks. Taj deo grada biće iskorišćen za stanovanje tzv. srednje gustine, što znači da bi tu trebalo da se zidaju zgrade sa prizemljem (gde bi mogli da se smeste lokali), dva sprata i potkrovljem. Ovde valja napomenuti samo to da će time, gotovo je sigurno, biti usvojen aktuelni zahtev za prenamenu od strane vlasnika firme „Meteor“, koja je pomenuto zemljište sa objektom na njemu sudskim putem preuzela od „Zambera“.
Dalje, u naselju Raška, na parceli koja je 20 godina bila predviđena za izgradnju vrtića, škole i parkinga, nadalje bi trebalo da se razvijaju komercijalne i uslužne delatnosti. Na tom mestu ni vrtić ni škola još nisu sazidani, ali zemljište već godinama koristi jedna privatna firma.
– Gde smo procenili da zemljište iz ovih ili onih razloga nije iskorišćeno u predviđene svrhe ili da se to u dogledno vreme neće dogoditi, odlučili smo da promenimo njegovu namenu, jer nema razloga da ona ostane i dalje ista – objašnjava Petrović.

NIJE BILO PRITISAKA

Za zemljište pored „Dunav osiguranja“, koje su gradske vlasti nedavno pokušale da prodaju investitorima, predlog novog GUP-a predviđa izgradnju stambeno-poslovnih objekata.
– Svuda okolo su stambene zgrade, tako da je logično da se tu gradi stambeno naselje srednje gustine. Pored toga, intencija ovog predloga GUP-a je da se industrija izmesti iz centra, u pravcu širenja grada – mahom na jug, ka Neradovačkom putu – kaže Petrović.
Što se tiče kasarni, koje su svuda u razvijenom svetu smeštene van grada, u Vranju će one za sada ostati na istim lokacijama. Član gradskog veća zadužen za privatno preduzetništvo Perica Janković potvrđuje da će Vranje po novom predlogu GUP-a dobiti više prostora za industriju, ali da to za sada neće biti na uštrb vojnih objekata.
– Kasarne će do daljnjeg ostati tu gde jesu. Kasnije, ukoliko dođe do njihovog izmeštanja, namena zemljište se može promeniti, ali otom-potom – tvrdi Janković.
Petrović, pak, navodi da su vranjski urbanisti morali da razmišljaju malo unapred. Predlogom GUP-a, zemljište na kojem je podignuta kasarna u donjem delu grada može se prenameniti za potrebe izgradnje stambenog naselja srednje gustine, sa poslovnim objektima, dok se na mestu gornje može graditi administrativno- poslovni centar, čak i fakultet.
– Mi ne možemo da znamo šta će se događati u budućnosti sa pregovorima koji se sada vode po raznim pitanjima, ali se trudimo da ostavimo različite mogućnosti za određeno građevinsko zemljište. Na primer, grad se širi, tako da će mu možda biti potreban nov adminstrativni centar. Takođe moramo ostaviti i prostor da bi u budućnosti mogao da se otvori fakultet – objašnjava Petrović.
Direktor Zavoda za urbanizam kaže da je predlog novog GUP-a dostupan javnosti u prostorijama ove institucije, te da će biti razmotrene sve one primedbe koje budu dostavljene u pisanom obliku. On demantuje da je predlog plana sastavljan u skladu sa nečijim privatnim interesima.
– Niko do sada, niti privrednici, niti političari, nisu vršili pritisak na nas da uradimo nešto po njihovoj volji. Radili smo u skladu sa strukom, u interesu grada – kaže Petrović.
Bilo kako bilo, poslednjih dvadeset godina Vranje je umnogome promenilo svoj izgled, a nastali urbanistički haos je posledica dugogodišnje politike i opšteg ekonomskog stanja u društvu. Sada pokušavamo da dobijemo nešto što smo imali još krajem 19. veka. Naime, Vranje je još u ono vreme,, među prvima u Srbiji, imalo dokument poput GUP-a kojim se uređuje grad.
Prema onome što se moglo čuti od predstavnika lokalne vlasti, osnovna želja prilikom sastavljanja novog GUP-a bila je da se, gde god je to moguće, omogući legalizacija objektata koji su podignuti bez potrebnih dozvola.
– Kuće neće biti rušene, biće legalizovano skoro sve – obećao je Andonov.
A, jedan od razloga za prilično liberalnu legalizaciju je svakako novac koji bi na taj način trebalo da slije u budžet grada. Zanimljivo je, međutim, da niko od sagovornika „Vranjskih“ iz lokalne vlasti nije mogao da precizira koliko će se para dobiti od tog posla.


LEGALIZACIJA OBJEKATA
I RUŠENjE U OPTICAJU

U ovom trenutku niko pouzdano ne zna koliko je nelegalnih objekata na teritoriji grada Vranja, ali prema pretpostavkama iz više izvora, taj broj se kreće od 6.000 pa naviše. Bez dozvola su zidani i privatni i poslovni objekti.
Šef gradskog Odseka za urbanizam Većija Kostić navodi da će precizni podaci o tome biti poznati tek kada bude završena izrada katastra nepokretnosti, jer će tamo biti navedeno da li i kakvu dozvolu ima konkretni objekat.
– Situacija je „šarena“, svuda se na divlje gradilo. Što se tiče lokala, najviše nelegalno podignutih je u ulici Kralja Stefana Prvobenčanog, potom u Beogradskoj, a tu spadaju i gotovo svi objekti na Neradovačkom i Ribinskom putu, potom u zoni autoputa. Velike fabrike kao što su „Simpo“, „Alfa“ ili „Jumko“, mahom su legalizovale svoje objekte. Što se stambenih objekata tiče, najpoznatija nelegalna naselja su Palestina i Raška II – veli Većija Kostić.
Legalizacija podrazumeva naknadno izdavanje upotrebne ili građevinske dozvole, a procena republičkog ministra životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulića je da će taj proces trajati naredne dve godine. Većija Kostić, pak, kaže da građani imaju rok da podnesu prijavu za legalizaciju po novom Zakonu o planiranju i izgradnji do 11. marta naredne godine, te da im se sada pruža dobra prilika da na jednostavan i prilično jeftin način legalizuju svoje kuće. Ona kaže da se dokumetacija pribavlja u skladi sa zakonom koji je važio u vreme kada je objekat građen. U gradski Odsek za urbanizam do sada je podnet 101 zahtev za legalizaciju.
– Onima koji ne podnesu prijavu za legalizaciju u predviđenom roku, objekti bi trebalo da budu srušeni – kaže Većija Kostić.
U zavisnosti od vrste objekta koji se želi legalizovati, Odsek za urbanizam konkretno je propisao koju dokumentaciju građani moraju da dostave. Ipak, postoje i objekti koji neće moći da budu legalizovani, što definiše i pomenuti Zakon o planiranju i izgradnji. Tako dozvolu neće moći da dobiju građevine koji su zidane od nesolidnog materijala i sklone su padu, zatim one koji se nalaze na zemljištu nepovoljnom za građenje (npr. klizište), te na površinama za javne namene (recimo, na mestu gde bi trebalo da bude ulica), u zoni kulturnog ili prirodnog dobra (oko brane Prvonek ili u Krivoj Feji, na primer) ili ako imaju namenu suprotnu od one koja je predviđena u zoni gde se nalazi (na primer, stambeni objekat na mestu predviđenom za fabriku). Što se Vranja tiče, najzanimljivije je to da ne bi trebalo legalizovati objekte koji su veće širine ili visine od propisane, bez saglasnosti vlasnika susednog objekta. To može otvoriti Pandorinu kutiju sudskih sporova, čega su svesne i gradske vlasti, ali ističu da je zato i dat rok od dve godine za čitav postupak.
Za građane koji nemaju potrebne dozvole, cene su sada ipak najpovoljniji deo priče (vidi okvir). Naime, vlast je omogućila da se porodične kuće legalizuju veoma jeftino, budući da je propisan popust od 60 odsto. Prosta računica pokazuje da će neko za kuću od sto kvadrata u III ili IV gradskoj zoni u Vranju platiti manje od deset hiljada dinara. A takvih je ovde najviše.
Zato će oni koji nemaju dozvole za lokale u centru morati dobro da protrljaju novčanik.

CENOVNIK (po metru kvadratnom)
Za objekte namenjene individualnom stanovanju

I zona 427 dinara
II zona 341
III zona 256
IV zona 171
Plus 60 odsto popusta

Objekti za poslovnu namenu (kancelarije, prodavnice)
I zona 4.272 dinara
II zona 3.417
III zona 2.563
IV zona 1.708

Proizvodni objekti – industrija
I zona 1.068 dinara
II zona 845
III zona 640
IV zona 427

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar