Manje kadrova, više posla



Manje kadrova, više posla

Sudije svih opštinskih sudova u Pčinjskom okrugu postaće od januara sudije Osnovnog suda u Vranju, ali će ih u ukupnom broju biti trinaest manje nego sada. Okružni, budući Viši sud, nakon „opšteg izbora“ (reizbora) imaće tri sudije manje





Rok za podnošenje prijava na konkurs za reizbor sudija u Srbiji završen je krajem jula. Ono što je zajedničko za sve sudove, pa i za one u našem gradu, jeste podatak da će broj sudija biti drastično smanjen, nakon što Vrhovni savet sudstva pročešlja više hiljada prijava za sudijske funkcije u Srbiji. Sve u svemu, taj isti savet već je odredio definitivan broj sudija. Tek, zna se da će bez posla ostati blizu 600 od oko 2.400 sudija koliko je trenutno zaposleno u srpskom pravosuđu.
Najveći broj sudija na području Pčinjskog okruga radi u opštinskim sudovima na području šest opština. Da budemo precizni, trenutna brojka od 56 biće svedena na ukupno 43 sudije, potvrđuje nam Vesna STEVANOVIĆ, portparolka i sudija Okružnog suda u Vranju.
– U Okružnom sudu, pak, trenutno radi 10 sudija, uključujući i predsednika suda – kaže Stevanovićeva – a novi, Viši sud, u koji će prerasti Okružni, prema novoj organizacionoj mreži sudova imaće ukupno 7 sudija. Preciznije 6 plus 1, pošto će sedmi sudija biti predsednik suda. Na području okruga je šest područnih sudova (opštinski sudovi u Vranju, Bosilegradu, Surdulici, Vladičinom Hanu, Bujanovcu i Preševu) koji će od početka 2010. godine prerasti u jedan, Osnovni sud sa sedištem u Vranju sa pomenute 43 sudije. Taj sud imaće tzv. „sudijske jedinice“ po opštinama. Možda će to stvoriti određene tehničke teškoće, jer će pojedine sudije recimo iz Bosilegrada suditi u Preševu, ili iz Preševa u Bujanovcu i slično.Videćemo kako će to funkcionisati u praksi.

NORMA OD 400 ODSTO

Ukupno šesnaest sudija manje za Osnovni i Viši sud na području okruga moglo bi predstavljati problem, imajući u vidu dobro rak-ranu ovdašnjeg sudstva u vidu „viška predmeta, a manjka kadrova“ koju već duže vreme potenciraju ovdašnje sudija. Da li će to biti dovoljno da se zadovolje zahtevi za pravičnim suđenjem u razumnom roku, za sada se ne može znati. Tek, u pravosudnim krugovima čuje se da će smanjenje broja sudija posebno predstavljati teškoću u Okružnom, odnosno budućem Višem sudu. Naime, postavlja se pitanje koliko će sudije koje tu ostanu realno biti u mogućnosti da rade efikasno, ažurno i kvalitetno. Posebno ako se zna da većina njih trenutno ima normu od 200, 300, pa i 400 odsto.
Ipak, u razgovoru sa pojedinim sudijama, koje nisu želele da se izjašnjavaju javno, saznali smo da oni ipak očekuju da će nakon reorganizacije u pravosuđu i nove nadležnosti sudova „sve nekako profunkcionisati“. Uzgred, priča se i da bi svaki sudija trebalo da dobije svog saradnika, odnosno pripravnika, što bi svakako stvorilo uslove za efikasniji rad. Iz Visokog saveta sudstva takođe najavljuju da će se hitno reagovati u slučajevima uočenog deficita sudija po gradovima.
Predstavnike ovdašnjeg pravosuđa, ipak, hvata panika nakon što je Visoki savet sudstva, na osnovu odredbi Zakona o sudijama i Zakona o Visokom savetu sudstva, doneo Odluku o utvrđivanju kriterijuma i merila za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti za izbor sudija i predsednika sudova.

NADA I STREPNJA

U vranjskom Opštinskom sudu, sa 22 sudije u ovom momentu, otkriva Dragana TASIĆ-STANKOVIĆ, portparolka i sudija ovog suda, zasad se ne podiže previše prašine uoči opšteg izbora sudija. Stankovićeva dodaje da su za sve sudije tog suda Visokom savetu sudstva poslati izveštaji o radu za poslednje tri godine.
– Ceniće se sve, shodno ustanovljenim kriterijumima. Poslali smo lične i radne podatke za svakoga ponaosob i izveštaje o radu iz kojih se vidi ispunjenost norme, broj rešenih predmeta, vreme izrade odluka, broj potvrđenih, preinačenih i ukinutih presuda. Kao što ste videli, ocenjivaće se i dostojnost, stručnost i osposobljenost, pa ćemo videti krajnji ishod – kaže Stankovićeva.
Veoma je važno, tvrde u pravosudnim krugovima, da se u ovom procesu izbegne svaki štetan politički uticaj. I bilo bi dobro, poručuju iskusne sudije, da se za one nosioce pravosudnih funkcija koji eventualno ne budu izabrani ili se opredele za raniji odlazak u penziju kreira pravedan socijalni program.


ODE DINE U SUDIJE
U krugovima bliskim SPS „Vranjske“ saznaju da se za na javni konkurs za sudijsku funkciju javio i predstavnik Republičkog javnog pravobranilaštva za Vranje Stojadin Dine STANKOVIĆ. Nekadašnji predsednik opštine i u zlatno vreme socijalista predsednik Okružnog odbora SPS, upravo je iz tog razloga od rukovodstva stranke u lokalu zatražio da, kako saznajemo, „samo iz tog razloga“ napusti redove stranke, jer zbog političkog angažmana ne bi mogao da konkuriše za sudiju. Sudija po Zakonu o sudijama moraju biti nezavisne i apolitične.
I pored najbolje namere da ovu informaciju proverimo u neposrednom kontaktu sa Stankovićem, u Odeljenju Republičkog javnog pravobranilaštva su nam kazali da je Stanković na godišnjem odmoru, a na mobilni telefon se nije javljao.
Aktuelni predsednik Okružnog odbora SPS, Negovan STANKOVIĆ, potvrdio nam je međutim da je Stanković još početkom godina zatražio iščlanjenje iz stranke.
– Da, zamolio je da napusti stranku upravo sa obrazloženjem koje pominjete – da bi mogao da konkuriše za sudiju – odgovorio nam je prvi socijalista okruga.
– Ako me pitate, Stanković više nije član SPS, a da li će postati sudija ili ne, to je njegova privatna stvar – kaže Zoran ANTIĆ, gensek GO SPS.

NEŽNA LUSTRACIJA
Dragan STOJANOV, vranjski advokat, kaže da će uoči reizbora sudija biti sporne najmanje dve stvari.
– Najpre, celu bih priču nazvao „nežnom lustracijom“, budući da se sada broj sudija smanjuje za oko 25 odsto, uz obećanje da će se u narednom periodu taj broj povećavati prema eventualnim potrebama. Drugo, odluka kojom neko od sudija neće biti izabran ne mora da sadrži obrazloženje. To praktično znači da se ne može dalje ispitivati da li su osnovani razlozi zbog kojih je neko ostao bez sudijskog posla – kaže Stojanov.

ZA I PROTIV
Predsednica Vrhovnog suda Srbije, Vida PETROVIĆ-ŠKERO, ukazala je u proteklom periodu da „stalnost sudijske funkcije predstavlja jednu od osnovnih garancija nezavisnosti rada sudija“ i ponovila da „sudijama može prestati sudska funkcija samo na Ustavom propisan način – kada trajno izgube radnu sposobnost, kada su razrešeni ili na lični zahtev“.
– Reizbor sudija ne može da predstavlja garanciju za stvaranje dobrog kadra. Bez kvalitetnih merila predstavljaće „čistku sudija“ – mišljenja je Škero.
Ustavni sud utvrdio je, međutim, da je usvajanjem novog Ustava 2006. godine prestao da važi prethodni Ustav na osnovu koga je ustanovljen sistem sudske vlasti u Srbiji.
Sudija izvestilac, Marija DRAŠKIĆ, smatra da tumačenje odredbe Ustava kojom su utvrđeni načini prestanka sudijske funkcije pruža osnov za zaključak da je novi Ustav „prekinuo stalnost sudijske funkcije“ garantovan prethodnim Ustavom iz 1990. godine.
Društvo sudija Srbije, saopštava pak njegova predsednica Dragana BOLJEVIĆ, dobilo je potvrdu Konsultativnog veča evropskih sudija pri Savetu Evrope da reizbor sudija nije u skladu sa evropskim standardima.
– Pošto je opšti izbor, odnosno reizbor sudija neustavan, odlučili smo se da ne učestvujemo u kreiranju kriterijuma, jer je to štetno – poručuje Boljevićeva.
U Društvu sudija tvrde i da su postojeća zakonska rešenja sasvim dovoljna da se iz pravosuđa odstrane sudije koje ne rade dobro, te da za tako nešto nije potreban nekakav opšti izbor sudija.
Ministarka pravde Snežana MALOVIĆ mišljenja je da se ne može govoriti o reizboru ili lustraciji sudija, jer se u ovom procesu zapravo radi o opštem izboru zbog promene organizacije sudova.
– Reforma sudstva neće dovesti do njegove politizacije, kako tvrde neki, jer je činjenicom da će sedam od jedanaest članova Visokog saveta sudstva biti iz redova sudija isključena mogućnost da se sudije u Srbiji biraju po političkom diktatu – tvrdi Malovićeva.
Prema predlogu Zakona o sudijama, izbor sudija za nove sudove – osnovne, više, apelacione i kasacione – neće se tretirati kao prvi izbor već kao reizbor. Sudije koje su do sada obavljale taj posao biraće Visoki savet sudstva, dok će Skupština Srbije birati samo sudije kojima je to prvi izbor na funkciju.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar