Nećemo ljude otpuštati na silu



Nećemo ljude otpuštati na silu

Još nismo izračunali koliki je optimum, ali 530 ljudi to svakako nije. Da se razumemo, postoji višak, a perspektiva je da značajno povećamo broj ljudi u proizvodnji ili da smanjimo broj zaposlenih u režiji





Konzorcijum sastavljen od nekoliko firmi i fizičkih lica od februara ove godine većinski je vlasnik „Zavarivača“. Najveći udeo u pomenutom konzorcijumu ima „Galeb grupa“ iz Šapca, koja je na mesto predsednika Upravnog odbora „Zavarivača“ postavila Petra Mirkovića.
– „Galeb grupa“ ima većinski paket, ali ne upravlja ovom fabrikom sama. Članovi konzorcijuma se konsultuju za sve bitnije odluke – kaže Mirković.

SNIMAMO STANjE

Vranjske: Šta ste zatekli u „Zavarivaču“?
Mirković:
  Kada smo ušli u organe upravljanja, prvo smo počeli da snimamo stanje: proizvodnju, opremljenost, kadrove, obaveze, potraživanja, sudske sporove. To radi tim čiji se članovi nalaze u Beogradu, Šapcu i u Vranju. Taj proces snimanja traje, tako da još nemamo kompletnu sliku o tome u kakvom stanju se „Zavarivač“ nalazi. Našli smo neke stvari koje smo očekivali, ali postoje i neka iznenađenja za koja nismo znali. U ovom momentu ne mogu da kažem ništa konkretnije, jer to još uvek spada u domen poslovne tajne. Ima i pozitivnih i negativnih iznenađenja, ne radi se o tome da smo mi ovde zatekli nešto katastrofalno, ali postoje stvari koje nisu prijatne i na kojima moramo da radimo u budućnosti.
Prihodi „Zavarivača“ u 2007. su bili oko 550 miliona dinara, dok su u 2008. iznosili 651 milion. Da li je takva tendencija rasta planirana i za 2009?
– Pokušaćemo da ostvarimo rezultat iz prošle godine. Da li ćemo uspeti, zavisi. „Zavarivač“ ima velike obaveze i velike minusne stavke iz prošlosti, a snažno je pogođen i trenutnom krizom. „Zavarivač“ je blisko vezan za investicije, a zna se da njih nema u vreme krize. U Srbiji je investiciona aktivnost stala, a u zapadnoj Evropi, gde je „Zavarivač“ imao dosta poslova, takođe sve stoji. Stale su najveće firme za koje niko pre godina dana nije mogao da zamisli da će da stanu. Imamo spremnu robu za Nemce, a oni je ne preuzimaju jer im još uvek nije potrebna. To usporava proces rada, smanjuje naše prihode, i zato imamo probleme.
Bilo je najavljeno da će Konzorcijum investirati dva miliona evra ove godine?
– Investicioni program se odnosi na modernizaciju proizvodnje u „Zavarivaču“. Mi nemamo problem da uzmemo dva miliona evra kredita i kupimo opremu, ali ako ne budemo imali dovoljno posla, imaćemo problem da to finansiramo. Mi smo u situaciji kada moramo da pravimo prioritete. Ideja je bila da se ubrizga finansijska injekcija u „Zavarivač“ od nekoliko miliona evra, što u obrtna sredstva, što u opremu, ali smo morali malo da smanjimo apetite zato što je kriza svuda oko nas. Čekamo da vidimo šta će biti na jesen, da li ćemo tada imati posla. Ako nemamo, onda je bolje sačekati januar.
Da li ste do sada bar nešto investirali?
– Da, ovih dana stiže kontigent nove opreme za zavarivanje, vredan oko 150.000 evra.
Na kojim tržištima ima najviše posla?
– U ovoj godini, a mislim i u prošloj, „Zavarivač“ je najviše radio u Nemačkoj, za potrebe njihovog energetskog sistema. Više od 60 odsto prihoda je ostvareno u inostranstvu. Radimo i u „Kolubara-metalu“, gde pravimo proizvodnu halu po sistemu ključ u ruke, što je takođe veliki posao. U budućnosti ćemo pokušati da izjednačimo taj odnos, da bar 50 odsto poslova radimo u Srbiji. Najveći potencijal za „Zavarivač“ vidimo u energetskom sektoru Srbije, koji mora biti potpuno revitalizovan, a pored toga tu su i ugljenokopi na Kosovu i u Makedoniji. Drugi segment je energentski sektor po gradovima: toplane, kotlarnice, cevovodi. Stalno se priča i o gasovodima, a tu su mostovi i železnice. Očekujemo da će u narednih nekoliko godina biti dosta infrastrukturnih projekata. Treći segment je građevina.
Koliko ljudi trenutno radi u „Zavarivaču“?
– Imamo oko 530 zaposlenih.
Kakva je struktura zaposlenih? Ovde malo ko želi da se bavi zavarivanjem za 10 ili 15 hiljada dinara mesečno.
– Ova firma se zove „Zavarivač“, ali kada pogledate strukturu zaposlenih, najmanje ima zavarivača, svega stotinak. To je problem. Ako hoćemo da unapredimo ovu firmu u budućnosti, moraćemo da radimo na kadrovima. Zato smo doveli jednog od najiskusnijih stručnjaka u Srbiji za zavarivanje i on već dva meseca sprovodi internu doobuku mladih kadrova. Pokušavamo da unapredimo tu grupu mladih ljudi koji nisu mogli da se usavršavaju i odgovorno tvrdim da će oni dobiti šansu. Kada to završimo, pokušaćemo da nađemo ljude bez ikakvog znanja i da pokrenemo školu koja ovde već postoji, ali ne radi. Videćemo da li ćemo uspeti, jer se radi o veoma teškom poslu, koji je uz to i slabo plaćen. Potrebna nam je nova oprema da bi taj posao bio manje naporan, da bi ljudi bili produktivniji i da bi više zarađivali. Vrlo je bitno da ljudi shvate da se plate ne dobijaju, nego da se zarađuju. Postoji nekoliko stvari koje mi moramo uraditi da bi postavili firmu na zdrave osnove i da bi ljudi mogli da zarade svoje plate. Ima dosta obaveza koje firma vuče iz prošlosti, ima dosta nerešenih odnosa sa kupcima, dobavljačima, bankama, državom. Sve moramo staviti na svoje mesto, kako bismo podvukli crtu i krenuli dalje.
Koliko je vremena potrebno za to?
– Za podvlačenje crte biće dovoljno vremena do kraja godine, ali za projekat revitalizacije i unapređivanja „Zavarivača“ potrebno je tri do pet godina.

POSTOJI VIŠAK ZAPOSLENIH

Da li ćete radnike tražiti preko konkursa?
– Bez obzira na težak trenutak u firmi, nama je strateški veoma bitno da privučemo mlade ljude, ne samo u proizvodnju nego i u ostale sektore firme: i u finansije, i u komercijalu, i u nabavku i u predstavništvima u Šapcu, Beogradu, Nišu, Boru, Lazarevcu. Zvaničan konkurs ćemo raspisati samo ako ne možemo sami da pronađemo kadrove. Praksa je da mi prvo pokušamo da pronađemo ljude. Što se tiče zaposlenih u proizvodnji, biće otvoren konkurs za školu, a kada će to biti zavisi od toga kada će biti završena interna obuka.
Da li ste u poslednjih nekoliko meseci smanjivali broj zaposlenih, odnosno da li planirate tako nešto?
– Ne, od kako je „Galeb“ ušao u organe upravljanja „Zavarivača“, nije bilo smanjenja broja zaposlenih, ali je upravo to predmet svih naših analiza. Nemamo nameru da ovde nasilno otpuštamo ljude. To nigde nismo radili, niti je to praksa „Galeba“. Mi još nismo izračunali koliki je optimum u „Zavarivaču“, ali 530 ljudi to svakako nije. Da se razumemo, postoji višak, jer je nekada ova firma imala 3.500 zaposlenih, a odnos administracije i proizvodnih radnika je bio dijametralno različit od današnjeg. Perspektiva je da značajno povećamo broj ljudi u proizvodnji ili da smanjimo broj zaposlenih u režiji. Mi definitivno moramo da napravimo nekakav program, ali prvo moramo da shvatimo šta je optimum, odnosno šta je ono što želimo da uradimo u budućnosti. Drugo, ako pričamo o smanjenju broja zaposlenih, o socijalnom programu, onda su potrebna vrlo ozbiljna sredstva koja se od negde moraju obezbediti. Mora se dobro izračunati da li da se uzme kredit ili da se to isplaćuje od profita kojeg za sada nema. Jasan stav o tome ćemo imati do kraja godine. Želim da kažem da nećemo smanjivati broj zaposlenih ako to nije na obostrano zadovoljstvo.
Kolika je prosečna plata u „Zavarivaču“?
– Poslednja zarada isplaćena je za april, ali u ovom trenutku ne znam tačno koliki je prosek.
Da li u ovom trenutku „Galeb grupa“ planira otkup akcija od malih akcionara?
– Interes „Galeba“ je da akcionarstvo postoji. Šta će se dešavati u budućnosti ne znam, jer nemamo ni plan o tome. Sve firme koje je „Galeb“ otkupio i dalje su otvorena akcionarska društva, listirana na Beogradskoj berzi i njihovim akcijama se trguje. Bez obzira na ukupan pad na tržištu hartija od vrednosti, cena tih akcija nije ispod one cene koja je važila u trenutku kada je „Galeb“ kupio te firme.
Da li „Galeb“ isplaćuje dividende u tim preduzećima? Da li akcionari „Zavarivača“ mogu da očekuju isplatu dividendi ukoliko preduzeće ostvari profit?
– Naravno, ako profit postoji. „Galeb grupa“ ima 10 firmi i ja volim da kažem da je to jedna porodica, ali u kojoj svako ima svoj novčanik. Postoje isplate dividendi u „Galebovim“ firmama koje imaju profit, ali to se neće uskoro dogoditi u „Zavarivaču“ jer ova firma mora da pokrije neke stvari iz prošlosti.


VASILjEVIĆEV POLOŽAJ ZAVISI OD REZULTATA
Srboljub Vasiljević je posle dolaska „Galeb grupe“ ostao na mestu generalnog direktora. Da li ste zadovoljni njegovim radom?
– U firmu koju kupite možete da dovedete 20 ljudi sa strane, ali ako je oni ne poznaju iznutra, ako ne poznaju kupce, dobavljače, tržište, ne mogu kvalitetno da je vode. Više puta sam rekao zaposlenima da se policijskim radom baviti neću. Apsolutno me ne interesuje šta je ko radio u prošlosti i da li je bilo nekih stvari koje su nedozvoljene ili sporne. Ako se time bavimo, ne možemo da se bavimo budućnošću. Skupština je ta koja imenuje menadžment, na osnovu ostvarenih rezultata. Šta će se dešavati, zavisi samo od rezultata. Ako ljudi u menadžmentu „Zavarivača“ ostvare godišnji plan, suludo je bilo šta menjati. U suprotnom, moraćemo da tražimo nove ljude.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar