Tigar od papira



Tigar od papira

Poverioci od Horgoša do Dragaša, njih 164, potražuju od Tomićeve kompanije oko šest milijardi dinara, od toga samo banke u stečaju više od 1,1 milijarde





Tačno 164 poverilaca tužilo je, od 2000. do 2007. godine Kompaniju „Simpo“ iz Vranja zbog potraživanja od oko šest milijardi dinara. Samo banke u stečaju potražuju od Tomićeve kompanije više od 1,1 milijarde dinara, a od tih sporova ne namerava da odustane Agencija za osiguranje depozita (ranije Agencija za sanaciju banaka u stečaju). –
– Velika smo firma, imamo veliki broj dobavljača i kupaca, to je uobičajeno da se tužimo – pravdaju svoju „pravosudnu“ poziciju u „Simpu“.
Međutim, jedan od poverilaca uzvraća „da će na sudu ići do kraja, jer Tomićev Simpo nikome ništa ne plaća“. Ovo je samo još jedan od dokaza da je „garant mira i stabilnosti juga Srbije“, kako je lepo nedavno primetio srpski ministar trgovine, a nešto ranije i predsednik Republike lično, u stvari tek „tigar od papira“, konglomerat, tumor koji već dugo izjeda i ono malo zdravog tkiva oko sebe.

DEPOZIT

Najveći poverilac koji je tužio „Simpo“ je „Beogradska banka“ a. d. u stečaju, koja potražuje čak 10.750.000 evra, dok „Jugobanka“, takođe u stečaju, sa potraživanjem od 750.000 evra, te „Beobanka“ u stečaju sa 350.000 evra, znatno zaostaju, ali su svojevremeno „savile tabak“ i preko suda zatražile svoje pare od vranjske fabrike nameštaja. „Jugobanka“ je tužila „Simpo“ 2002. godine, dok su „Beogradska banka“ i „Beobanka“ to učinile godinu dana kasnije. Posle uvođenja stečaja, sudske sporove sa „Simpom“ nastavila je da vodi Agencija za sanaciju banaka u stečaju, danas Agencija za osiguranje depozita, koju je formiralo Ministarstvo finansija, tačnije Sektor za finansijski sistem u okviru koje je Grupa za bankarski sistem, osiguranje i platni promet. U ovoj insituciji potvrđuju da su tužbe banaka u stečaju protiv „Simpa“ sada pod jurisdikcijom Agencije za osiguranje depozita koja, samim tim što nastavlja sa vođenjem sudskih sporova protiv dužnika, među kojima je i vranjska kompanija, dokazuje da se država nije odrekla svojih potraživanja.
– Banke u stečaju su bile u državnom vlasništvu, pa je sada država poverilac. Na sudu smo ne samo sa „Simpom“, čekamo konačnu odluku nadležnih sudova, a jedino razmišljamo kako da sve to naplatimo, na koji način, naročito ukoliko ova fabrika ne plati inače nesporno potraživanje – objašnjavaju u Agenciji za osiguranje depozita.
A u vezi sa bankama u stečaju, izjavom za medije oglasio se i Sava ANDjELKOVIĆ, advokat radnika ovih banaka, ali sa kritikama na račun države i aktuelnih vlasti.
– Sve su te banke imale imovinu, uredne hipoteke na date kredite i potraživanja po osnovu kredita, ne samo prema „Simpu“, međutim, vlast o tome nije vodila računa – gnevan je Anđelković.
Među većim poveriocima je i „Elektrodistribucija“ u Vranju, koja je 2004. godine tužila „Simpo“ zbog duga od 48,5 miliona dinara Trgovinskom sudu u Leskovcu. Razlog je neplaćena električna energija, iako ova tužba izaziva čuđenje u lokalnoj javnosti, jer se „Elektrodistribucija“ drznula i usudila da tuži moćni „Simpo“ Dragomira Tomića, miljenika svih Vlada Srbije od petooktobarskih promena. Međutim, struja je roba i mora da se plaća. To važi za sve, pa i za „Simpo“, ističu u vranjskoj „Elektrodistribuciji“. Miodrag ZDRAVKOVIĆ, generalni direktor vranjskih električara, pak, potvrđuje „da je bilo nekih plaćanja“.
– Direktor sam od 2006. godine, a ta tužba je podneta ranije. Naravno, sada je taj dug manji, jer je „Simpo“ u međuvremenu nešto plaćao – neodređen je Zdravković.

ZAKUP

Među većim poveriocima koji su tužili vranjski „Simpo“ je i Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, koja je još 2003. godine preko Trgovinskog suda zatražila svojih 9,5 miliona dinara. Nenad BAJIĆ, šef Informativne službe beogradske Direkcije, potencira da je taj dug uvećan.
– Radi se o neplaćenom zakupu poslovnog prostora u Leštanima, površine 3.200 kvadratnih metara, za koji nam „Simpo“ duguje 10,5 miliona dinara, pa smo prijavili svoje potraživanje – kaže Bajić.
U veće poverioce spada i sistem „Ibar – Lepenac“ iz Prištine, koji se „usudio“ da još 1996. godine tuži „Simpo“ zbog potraživanja od 10 miliona dinara; zatim „Kopaonik“ iz Kuršumlije, koji od 2004. godine sudski potražuje 17 miliona dinara; „Stakloplan“ iz Beograda takođe od 2004. traži 13 miliona dinara; „Videks grup“ sa Kipra 5,7 miliona; „Telekom“ još od 2001. duži „Simpo za 8,2 miliona; Slobodna zona u Novom Sadu potražuje 6,8 miliona; Robne kuće Beograd 5,7 miliona; „Ekoprodukt“ iz Beograda tri miliona; Pivara Čelarevo 2,9 miliona; JP „Srbijašume“ tri miliona… Ali, to nije sve: prema podacima o dugovanjima Simpa, dostupnim na Internet sajtu same kompanije (www.simpo.co.rs) u rubrici Prospekt za distribuciju hartija od vrednosti, čini se da je najzanimljiviji spisak malih firmi kojima gigant duguje po raznim osnovama. Tako, na primer, izvesnom Zoranu Nikoliću iz Surdulice, zbog „isporuke 7,5 tona konzumne pastrmke“ duguje se milionska suma već nekoliko godina. U Surdulici su nam rekli da je Nikolić u inostranstvu. Istine radi, valja istaći da „Simpo“ ponekad i plati svoja dugovanja. To potvrđuje Ljubiša DjORDjEVIĆ, vlasnik preduzeća „Edi“ iz Niša kome je vranjska fabrika dugovala blizu 400.000 dinara.
– Više nismo u sudskom sporu koji smo pokrenuli 2003. godine, jer smo od „Simpa“ naplatili potraživanje – kaže Djorđević.
U „Simpu“, pak, Blagoje STOŠIĆ, direktor Sektora opštih i pravnih poslova, opravdava „parničarske“ naklonosti svog preduzeća u stilu karakterističnom za manire poslovodstva ove fabrike.
– Mi smo velika firma, imamo mnogo dobavljača i kupaca, pa je uobičajeno da tužimo i da nas tuže. Na našu nesreću, trgovinski sudovi koji su nadležni za naše tužbe nisu baš ažurni, dok je Trgovinski sud u Leskovcu, koji je nadležan za naša dugovanja, veoma ažuran – vajka se Stošić.
Na kraju, bila bi, čini se, velika sreća za „Simpo“ da je ažurnost trgovinskih sudova njegov najveći problem, a ne 164 poverilaca koji su tužili Tomićevu kompaniju zbog svojih novčanih potraživanja, kao i približno toliko onih koji nisu savili tabak i svoje pare potražili na sudu!


DRAGAN SKALUŠEVIĆ, IKEA
Ne kupujemo akcije „Simpa“
Dragan SKALUŠEVIĆ, regionalni menadžer za Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju ove moćne multinacionalke, u razgovoru za naše novine demantuje da je IKEA zainteresovana za kupovinu „Simpa“, kako je to nedavno nagovestio Dragomir Tomić, predsednik vranjske kompanije.
Koji je bio cilj ove posete?
– Predstavnici kompanije IKEA redovno posećuju dobavljače u celom svetu. Ovom prilikom smo posetili 2-3 dobavljača iz Srbije, između ostalih i Simpo.
Kakva je saradnja IKEA kompanije i Simpa?
– Simpo sarađuje sa IKEA-om već neko vreme i proizvodi određene proizvode za nas. Mi želimo da povećamo proizvodnju i poslovanje na obostranu korist.
Da li je IKEA zainteresovana za učešće u procesu privatizacije Simpa ?
– Tokom naših poseta Simpu i razgovora sa njihovim predstavnicima, bili smo koncentrisani na povećanje proizvodnje i poboljšanje saradnje.
Pod kojim uslovima bi IKEA učestvovala u privatizaciji Simpa ?
– Kao što sam već rekao, IKEA i Simpo sarađuju već nekoliko godina i sa obe strane postoji uverenje da bi međusobna saradnja mogla da se podigne na viši nivo. Najbolji i najlakši način je da se poveća proizvodnja različitih proizvoda.
Nedavno, u medijima je objavljena vest da će IKEA, kupovinom određenog broja akcija, postati strateški partner Simpa. Kako biste okarakterisali ovu vest ?
– Ne možemo da prokomentarišemo takvu vest, budući da ne poznajemo izvor i namere takve informacije.
I “ SIMPO “ TUŽITELj
“ Simpo “ je pokrenuo 184 tužbe radi naplate svojih potraživanja, ali je ukupan iznos tih potraživanja skromnih 200 miliona dinara, što je nekoliko desetina puta manje od njegovih dugovanja zbog kojih su ga tužili drugi pravni subjekti i fizička lica.

ZANIMLjIVE BROJKE
Prema raspoloživim podacima sa marketinškog prospekta “ Simpa „, ova fabrika državnim poveriocima duguje 54,7 miliona evra, od čega Agenciji za osiguranje depozita 37,3 miliona, po osnovi javnih prihoda 11,1 milion, Fondu za razvoj RS 4,5 miliona i javnim preduzećima 1,7 miliona evra. U strukturi izvora finansiranja, nije velika razlika između sopstvenog kapitala, 83,7 miliona evra, i pozajmljenog kapitala, 78,8 miliona evra. Stanje zaliha u 2007. godini iznosilo je 24,8 miliona evra, a obaveze za poreze 27,8 miliona evra. Zbirno, ukupne obaveze “ Simpa “ su 123,8 miliona evra, od čega su dugoročne 70,6, a kratkoročne 53,2 miliona evra. Konačno, knjigovodstvena vrednost akcijskog kapitala “ Simpa „, obračunata u 2007. godini iznosila je 82,77 miliona evra (6,6 milijardi dinara), dok je stvarna vrednost akcijskog kapitala, tržišno kapitalizovana, dostigla u drugoj polovini 2008. godine 847.760.000 dinara, tj. 9,8 miliona evra.
Sve u svemu, dugovi Simpa, i to samo oni registrovani, gotovo da su jednaki vrednosti Kompanije.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar