U tri opštine na jugu Srbije, Bujanovcu, Preševu i Medveđi, veliki problem predstavlja nedostatak sudova, sudskih odeljenja i tužilaštava. Reforme srpskog pravosuđa iz 2010. godine, urušile su sistem pravosuđa i nekim opštinama oduzele pravosudne institucije, zbog čega stvari ne funkcioniše kao ranije, čak ni nakon uvođenja nove mreže sudova 2014. godine.
Nagip Arifi, predsednik Demokratske partije (DP) u Bujanovcu mišljenja je da je mrežu sudova na jugu Srbije “trebalo urediti sasvim drugačije”.
– Mi smo 2010. godine, kada su se desile prve reforme pravosuđa, uložili primedbe. Nakon nove reforme i korekcije mreže sudova, vraćen nam je Osnovni sud. Tužilaštvo i prekršajni sud nemamo, a sve to je potrebno Bujanovcu kako bi pravosudni istem ovde funkcionisao na pravi način. Nelogično je da smo u Pčinjskom okrugu mi bez prekršajnog suda, a ima ga Surdulica, kao i da tužilaštvo imaju Vladičin Han i Surdulica, a da ga nema Bujanovac. Nema nikakvog rezona, jer bi to tužilaštvo moglo da pokrije i potrebe Preševa koje je čak udaljenije od centra okruga Vranja nego mi, a takođe nema tužilaštvo – navodi Arifi.
Za pojedine sudske slučajeve, objašnjava, ljudi odlaze u Vranje ili u još udaljeniji Vladičin Han, što je skopčano sa dangubom i nepotrebnim troškovima.
– U Bujanovcu radi samo dvoje sudije i, kada su preopterećeni poslom, putuje se van Bujanovca, jer se predmeti šalju u sudove drugih opština. Sve to povlači dodatne putne troškove, maltretiranje građana, a ne bi trebalo da bude tako – smatra Arifi.
Predstavnik srpske etničke zajednice Stojanča Arsić, zamenik predsednika opštine Bujanovac, takođe ne vidi nikakvu logiku u tome da Bujanovac, za razliku od nekih drugih sredina na jugu Srbije, nema tužilaštvo.
– Potrebno je i neophodno da rad Osnovnog suda, koga imamo, prati rad lokalnog Osnovnog tužilaštva. Samim tim bi se poboljšao rad pravosudnih institucija i njihova međusobna saradnja. U blizini je administrativna linija sa Kosovom i Metohijom, granica sa Makedonijom, zbog čega imamo veći broj slučajeva iz nadležnosti sudova i tužilaštava. Ujedno, kada bi postojalo Osnovno tužilaštvo u Bujanovcu, ono bi pokrivalo i rad odeljenja u Preševu – napominje Arsić.
Lekar Skender Destani, predsednik Demokratske unije doline (DUD) u Preševu, kaže da ova opština ima samo Prekršajni sud, zbog čega, ističe, mnogi Albanci u ovoj opštini na krajnjem jugu Srbije nisu zadovoljni mrežom sudova.
– Pre osam godina imali smo Osnovni sud i tada je sve bilo lakše. Sada nisam zadovoljan radom sudova, jer ima velikih problema. Ništa ne funkcioniše kao ranije, sudovi su daleko od građana Preševa i oni za početak zahtevaju da nam se vrati Osnovni sud. Treba drugačije urediti mrežu sudova u opštinama na jugu, a jedini način je da se promeni zakon o sudovima u srpskom parlamentu i da sve bude kao što je bilo pre 2010. godine – ističe Destani.
Preševo, kako kaže, danas “liči na selo sa samo jednom bankom”.
– Ne ličimo na uređenu opštinu. Naša sudska zgrada bila je jedna od najlepših i najuređenijih u celoj Srbiji, ali sada se pretvara u golubarnik. Na petom spratu je samo Prekršajni sud. Nedostatak Osnovnog suda povlači i troškove, jer ljudi moraju da putuju u Bujanovac ili još udaljenije Vranje. Ja sam lično četiri, pet puta išao u Vranje na suđenja. To je muka, gube se živci i vreme. I to nekako može da priušti onaj ko ima malo više novca, ali šta će čovek koji nema para – pita se Destani.
Ranije, kako kaže, postojala je autobuska linija do Vranja, pa su ljudi na lakši način mogli da završe sve svoje potrebe, pa i sudske.
– Sada, mora se ići taksijem ili vozom. Pa vi zamislite kakvo je to maltretiranje. Pružila mi se mogućnost da pričam 2013. godine sa sadašnjim predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Ivicom Dačićem o ovom problemu. Tada su obećavali da će nam pomoći. Ništa se nije promenilo i, iskreno, ne verujem da će ova vlast nešto rešavati i pomagati sudstvu na jugu države – skeptičan je Destani.
Goran Ivanović, zamenik predsednika opštine Medveđa, kaže da su uslovi za rad u Odeljenju Prekršajnog suda dobri i da je međusobna saradnja na visokom nivou.
– Medveđa ima Prekršajni sud i to samo odeljenje. Sumnjam da će nam sve drugo što tražimo od prvosudnih institucija biti odobreno – zaključuje Ivanović.
Politički predstavnici Albanaca imali su uoči 2014. godine četiri, pet sastanaka sa predstavnicima države Srbije pre usvajanja novog Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, kojim je broj osnovnih sudova u Srbiji povećan sa 34 na 66. Ti pregovori, prema tvrdnjama albanskih lidera, i pored mnogo obećanja sa srpske strane “nisu ništa novo doneli”. Čak je i Koordinaciono telo srpske vlade dalo podršku ideji da Preševo ponovo ima osnovni sud i tužilaštvo, ali je država odlučila drugačije.
J. Ristić
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.