Ekonomski uslovi u kojima žive pripadnici jedne nacionalne manjine, određuju njen status i ukupni položaj kako u lokalnoj samoupravi tako i u državi Srbiji.
Ovo je samo jedan od zaključaka okruglog stola u Bosilegradu, na kome su saopšteni rezultati istraživanja u uticaju ekonomskih faktora na prava nacionalnih manjina.
Organizator okruglog stola bio je novosadski Centar za regionalizam, a istraživanje na temu položaja bugarske nacionalne manjine u Srbiji, uradila je Jelena Perković, stručna saradnica Centra.
Gospođa Perković je između ostalog istakla da je je teško dolazila do nekih podataka s obzirom da Nacionalni savet nema svoj sajt i da je zato izostala njegova transparentnost u radu.
U raspravi koja je vođena, posle saopštavanja rezultata istraživanja, učesnici su se podelili na one koji su branili i one koji su osporavali rad Nacionalnog saveta bugarske nacionalne manjine.
Edvin Šugarev, bugarski konzul u Nišu izneo je niz primedbi na rad sadašnjeg Nacionalno saveta i stavio do znanja da su Savet i njegov predsednik davno izgubili poverenje države Bugarske i njenih institucija.
–Zato naša saradnja i kontakti sa pripadnicima bugarske nacionalne zajednice, umesto preko Nacionalnog saveta, u potpunosti ide preko organizacija civilnog društva – objasnio je konzul.
Pošto je rekao da je za poslednjih 15 godina broj Bugara u Srbiji smanjen za oko 30 odsto, Sugarev je konstatovao da u ovu izrazito siromašnu sredinu investitori ne dolaze jer je lokalna vlast od Bosilegrada napravila jednu „feudalnu sredinu“.
Na niz optužbi koje je izneo konzul Sugarev, replicirao je Stefan Stojkov, potpredsednik opštine i aktuelni potpredsednik Nacionalnog saveta.
On je prvo konstatovao da su ta sredina i lokalno rukovodstvo izgubili podršku države Bugarske zbog grešaka njene diplomatije koja se snabdeva „pogrešnim podacima iz pogrešnih izvora“.
-Umesto da bude konzul svih pripadnika bugarske nacionalne zajednice, gospodin Sugarev je konzul petorice građana Bosilegrada i trojice građana Dimitrovgrada – konstatovao je Stojkov.
Ivan Nikolov, predsednik Kulturno informativnog centra (KIC) iz Bosilegrada konstatovao je da je Nacionalni savet postao državni instrument za ukupnu kontrolu odnosa u zajednici, i nastavio.
–Ovde se godinama vodi vešta i prikrivena politika nacionalne asimilacije pripadnika bugarske manjine, zbog čega je potrebno odgovoriti na pitanje kako je nastao problem pripadnika bugarske nacionalne manjine, kako se razvijao i kakav je danas, a posebno kakav je evropski pristup ovom problemu.
Stefan Kostov, nosilac liste „Da građanima vratimo dostojanstvo“ za predstojeće izbore za Nacionalni savet, najpre je, na primeru „zabrane“ javnog okupljanja koju je, kako je rekao kod lokalne policije izdejstvovao predsednik opštine, rekao da je lokalna vlast od Bosilegrada „napravila geto“, a onda nastavio.
Moć lokalne vlasti najbolje se ogleda u tome što meni nije dozvoljeno ni posle 14 sudskih rasprava, što je svojevrstan pravni apsurd, da postanem vlasnik Benzinske pumpe koju sam legalno kupio na aukciji – rekao je Kostov.
Kompletno istraživanje koje je Centar za regionalizam uradio za mađarsku, hrvatsku, rumunsku i bugarsku nacionalnu zajednicu, biće predstavljeno sledećeg meseca na konferenciji u Beogradu
R. Irić
Ovaj tekst urađen je uz pomoć Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Vlade Srbije. Tekst izražava samo stavove redakcije infovranjske.rs i Ministarstvo na snosi odgovornost za stavove iznete na portalu.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.