U godinama posle „5. oktobra“ i krivično je procesuiran veći broja direktora iz lokalne privrede u tzv. direktorskim predmetima, Na tom spisku (neće sigurno zameriti oni koji nisu pomenuti) Mirko Dimitrijević i drugi (Koštana), Srećko Aritonović (Jedinstvo), Staniša Janjić (Jumko), Slavoljub Vučković i Dragomir Mitić (DIV), Miroslav Popović (PZP), Vladan Vujić i Srđan Dejković (Koštana), Milan Milanović (Novogradnja), Bogdan Mitić (Grot) i drugi. Često se moglo čuti da je „predmet nekog od njih spojen sa nekim drugim predmetom“, što je imalo za posledicu dodatno odugovlačenje cele stvari. U tom kontekstu pominjali su se Vladimir Janjić (Jumko), Milča Vasiljević (Grot), Srboljub Vasiljević (Zavarivač)… Bilo je direktora protiv koji su u startu odbačene krivične prijave ili su donete oslobađajuće presude u nekim postupcima: Mirko Dimitrijević (Koštana), Boža Zdravković (Heba), Voja Dinić (Jumko), Dragomir Mitić (DIV), Rade Novković (HIV), Velin Ilić (Alfa), Dragan Stojanović (Jedinstvo), čak i Dragomir Tomić (Simpo).
Ozbiljniju zatvorsku kaznu dobio je jedino nekadašnji direktor „Poljoprodkuta“ Jovan Stojmenović.
Dok su trajali svi ovi postupci (najmanje po pet, šest godina), menjali su se u više navrata Krivični zakon i Zakonik o krivičnom postupku, što je pogodovalo okrivljenima. U pojedinim predmetima, tadašnji Vrhovni sud ukinuo bi pervostepenu i drugostepenu presudu, pa predmet vraćao na ponovno suđenje. I to, bilo je slučajeva, u momentu kada je od izvršenja dela proteklo više od deset godina i za neka od krivičnih predmeta pretilo zastarevanje.
Ukoliko bi postojala politička volja da država izgradi nezavisno sudstvo gde bi se odluke donosile samostalno, bez upliva izvršne vlasti i stranačkog ili finansijskog uticaja uopšte, onda bi se, smatra advokat Aleksandar Stojković, vrlo lako mogle dokazati zloupotrebe zbog kojih je propao dobar deo vranjske privrede.
„Imamo izuzetno stručne finansijske službe i finansijske veštake, eksperte starog kova koji bi i sada mogli da utvrde kompletno nezakonito finansijsko poslovanje i postupanje u nekim firmama. Policija i neke druge službe odradile su veoma dobro svoj posao u određenim slučajevima, sa mnoštvom dokaza i utvrđenih činjenica. Međutim, ispostavlja se da je deo tih službi privatizovan, da su saznanja do kojih su došli zloupotrebljena i da su poslužila su za ucenjivanje određenih ljudi na položajima činjenicama do koji se tokom operativnog rada došlo“, kaže Stojković.
Saznanja se, dodaje Stojković, koriste za razne potrebe, samo ne u svrhe poštovanja zakona i zakonitog procesuiranja.
„Uglavnom je reč o ucenama. Onaj ko raspolaže takvim informacijama, ima neverovatnu moć da od određenih ljudi ili grupacija, ljudi na funkcijama u određenim firmama, službama, javnom sektoru, zahteva bilo kakvo ponašanje u političkom, privatnom, poslovnom i svakom drugom smislu. Zauzvrat ostaje neprocesuiran“, konstatuje Stojković, uz napomenu da je to politički, a verovatno i finansijski isplativije po vladaoca informacijama od nečijeg hapšenja.
Kompletan tekst pročitajte u štampanom izdanju Vranjskih.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.