Prosečan broj poena u tih 12 škola je 22,78, dok je opšti uspeh na završnom ispitu u Pčinjskom okrugu 13,32.
„Iz Zavoda imaju sumnju i hoće da provere. Da li je propust nastao tokom izrade testa ili tokom rada, ne znamo. Sumnja se da dežurni nastavnici ne rade svoj posao ili se testovi ne pregledaju na ispravan način. Primetno je, na primer, da su neke škole prošle godine imale realan rezultat, dok su ove godine njihovi rezultati iznad očekivanih“, navodi Stefanović.
Sada se postavlja staro pitanje zašto se vrši toliki pritisak na naše osmake i šta to „bode oči“ nadležnima u Ministarstvu prosvete. Da li ovakvi rezultati pokazuju da su naši osnovci „štreberi“ u odnosu na osmake širom Srbije, da li su pametniji ili su nastavnici sposobniji u prenošenju znanja od ostalih svojih kolega u drugim gradovima, ili su pak, u igri, prepisivanje i neregularnosti koje nam se pripišu čim se rezultati obelodane.
„Postoje više razloga za spekulacije. Mi spadamo u nedovoljno razvijeno područje Srbije. A roditelji vide šansu za svoju decu kroz srednje obrazovanje i računaju da će tako izaći iz kruga nerazvijenog i siromašnog. Zato su sada prestižni medicinsko-obrazovni profili, pa je zbog toga potrebno uraditi besprekorno završni test. Možda je i neka generacija pametnija od prethodne i u redu je da se ovakav rezultat dogodi jednom, ali kada je to u kontinuitetu, mora da nešto nije u redu. Mi volimo da prikažemo sebe u boljem svetlu nego što jesmo“, zaključuje Stefanović.
Poslednje tri godine, kako kaže, tri testa na maloj maturi nose po 20 poena.
„Tako je lakše prilikom ocenjivanja i sabiranja poena. Jedan zadatak može da nosi jedan ili pola poen. Ali kada se takvi podaci unesu u bazu podataka, program automatski podeli iznos sa dva, da broj ne bi prelazio 100, kada se sabere sve sa bodovima iz škole“, objašnjava Stefanović.
Osmaci OŠ „Branko Radičević“, najbolje su plasirani na ovogodišnjem završnom ispitu učenika osnovnih škola u Vranju. Jelena Milošević Jovančev, profesorka srpskog jezika i književnosti, objašnjava kako je pripremala svoje đake koji su na testu iz maternjeg jezika bili bolji od svojih vršnjaka.
„Po zakonu koji pripisuje Ministarstvo prosvete, održavamo u školi pripremnu nastavu kako bismo se pripremili za ispit. Ostale kolege i ja sa tim časovima počinjemo i pre nego što Ministarstvo da saglasnost. Ova generacija, važi za jednu od boljih u našoj školi, a ovim rezultatom su taj epitet opravdali. Učenici koji su osvojili maksimalan broj poena na testu, bili su veoma aktivni na času. Takođe, učenici naše škole su već nekoliko godina unazad, đaci generacije u Gimnaziji i Ekonomsko-trgovinskoj školi“, kaže Milošević Jovančev.
VIŠE ČITANjA
Ona dodaje da se prema nastavnom planu i programu za četiri godine, od petog do osmog razreda, forsira gramatika, dok se akcenat manje stavlja na čitanje i razumevanje pročitanog, pa tu dolazi do nekakve neusklađenosti.
„A danas, naša deca, sve manje čitaju. Videla sam prethodnih godina kakva su pitanja zastupljena na završnom testu iz srpskog jezika, pa sam forsirala pitanja iz veštine čitanja. Nismo se držali samo knjiga propisanih iz Ministarstva, već su u opticaju bile i knjige drugih izdavača. Generalno, u nastavi srpskog jezika, treba decu pustiti da pričaju i na taj način ih ocenjivati. Ne samo na osnovu testova, već i usmeno. Treba da iznose, na primer, svoje kritičko mišljenje o delu koje obrađujemo“, navodi Milošević Jovančev.
Prema statistici, ove godine je slabije rezultate ostvarila OŠ „Svetozar Marković“. Tijana Djokić, direktorka škole, kaže da je takav rezultat realna ocena znanja.
„Rezultat je realan, ali smatram da je nezahvalno upoređivati škole. Naši đaci nisu podbacili u odnosu na prošlu godinu. Zadovoljni smo rezultatom, kao i deca. Od 102 učenika, 19 je sa Vukovom diplomom i celokupan uspeh je zadovoljavajući. Deca, sa tim bodovima, tačno znaju koje će škole upisati i nema nikakvih problema. U našoj školi smo imali samo jedan prigovor koji je na Školskoj komisiji usvojen. U pitanju je bio zadatak iz matematike gde se potkrala jedna greška“, objašnjava Djokićeva.
U OŠ „Vuk Karadžić“, najveći je broj dece, 43 sa „vukovom“ diplomom od 133 učenika koji su završili osnovnu školu.
„Mi imamo kvalitetne đake koji postižu zavidne rezultate na maloj maturi. Konkretno, naša škola je imala problema zbog rekonstrukcije i rada u tri smene, ali se to nije odrazilo na krajnji rezultat koji su ostvarili naši đaci. Što znači da i nastavnici rade odlično svoj posao. Test nije urađen najbolje, ali jeste fino da imamo jedan srednje, prosečan rezultat. Nikakvih prigovora u školi nije bilo. Mi imamo svoj pravilnik po kome radimo i u tome ne možemo da pogrešimo“, jasan je Stevanović.
Kao što reče prosvetni savetnik Stefanović, dešavalo se ranijih godina da su sumnje Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, osnovane, pa se otkrije da dežurni nastavnici ne rade svoj posao kako treba ili se jave nepravilnosti prilikom pregleda testova. Da li nas i ovog puta čeka isti scenario, još uvek ne znamo, jer provere u „sumnjivim“ školama, tek treba da se rade.
Jasno je jedino da škole treba da neguju svoju decu. Ovakvim rezultatom koji je ogledalo rada jedne generacije, dokazuju da to rade. Zna se, ipak, na kome svet ostaje.
STATISTIKA
Prosečne ocene sa ispita po školama
OŠ „Vuk Karadžić“:
– matematika 13,66;
– srpski 16,36;
– kombinovani 16,72.
OŠ „Dositej Obradović“:
– matematika 11,62;
– srpski 14,44;
– kombinovani 14,44.
OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“:
– matematika 12,96;
– srpski 15,50;
– kombinovani 14,92.
OŠ „Branko Radičević“:
– matematika 15,28;
– srpski 17,42;
– kombinovani 17,74.
OŠ „Svetozar Marković“:
– matematika 09,76;
– srpski 13,80;
– kombinovani 13,58.
OŠ „Radoje Domanović“:
– matematika 12,68;
– srpski 16,04;
– kombinovani 14,84.
Uporedni rezultati vranjskih škola sa prethodnom godinom
PREDMET GODINA PROSEK
Maternji jezik
2016. 14,50
2017. 15,59
Matematika
2016. 11,82
2017. 12,66
Kombinovani test
2016. 15,62
2017. 15,37
Uporedni rezultati u Pčinjskom okrugu u 2015. i 2016. godini
Rezultati u Pčinjskom okrugu u odnosu na prethodne dve godine, pokazuju da je samo prošle godine bolje urađen test iz maternjeg jezika. Ove godine, prosečan broj poena iz maternjeg jezika je 13,89, iz matematike 11,72, dok na kombinovanom testu prosečan broj poena iznosi 14,33. Opšti uspeh završnog ispita u Pčinjskom okrugu je 13,32.
PREDMET GODINA PROSEK
Maternji jezik
2015. 11,56
2016. 14,28
Matematika
2015. 09,70
2016. 09,36
Kombinovani test
2015. 13,30
2016. 13,74
JANjA
Janja Velinov, đak generacije u OŠ „Vuk Karadžić“, ostvarila je maksimalan broj bodova, po 20 iz maternjeg jezika i na kombinovanom testu.
„Na testu iz matematike imam 19 poena, ali je to zbog loše koncentracije. Ukupno imam 99.50 bodova i upisujem Gimnaziju, prirodno-matematički smer. Test iz srpskog mi se činio lakšim u odnosu na druga dva, ali ništa nije bilo preteško. Bilo je zadataka prilagođenih i za malo slabije đake, pa su i oni mogli dobro da urade testove“, zaključuje Janja.
HRISTINA
Hristina Pavlović, mali maturant OŠ „Dositej Obradović“, očekivala je, kako kaže, teže zadatke na završnom ispitu.
„Zadovoljna sam kako sam uradila. Iz srpskog imam 19 poena, iz matematike 16,50, a na kombinovanom testu 17. Sa 96,50 poena, ne strahujem za upis u Gimnaziju na prirodno-matematičkom smeru“, kaže Hristina.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.