VRANjSKE: Zašto baš sada pokrećete inicijativu o formirannju Zajednice bugarskih opština u Srbiji.
IVANČOV: Zašto baš sada? Pa, Srbija sada vodi pregovore za članstvo u Evropskoj uniji, a srpski političari tvrde da su demokratski i evropski orijentisani i da su spremni da poštuju evropske kriterijume o pravima manjina. Eto prilike da ostvare to što govore.
Da li vaša ideja ima bilo kakve veze sa aktuelnim dešavanjima na i oko Kosova?
Samo u meri u kojoj je Srbija spremna da manjinama na teritoriji Srbije prizna ona prava i slobode koja inače traži za svoje manjine izvan Srbije.
Hoćete da kažete da su se sada stvorili uslovi za pokretanje inicijative za ovakav politički zaokret?
Bugarska manjina je tokom svoje stogodišnje istorije, u svih sedam prethodnih Jugoslavija, isprobala razne oblike političke borbe za poboljšanje svog položaja – od oružane borbe za oslobođenje i vraćanje matičnoj Bugarskoj, preko pokušaja da zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima i narodnostima „u bratstvu i jedinstvu“ ostvari pravo na svoj identitet i na slobodan ekonomski i kulturni razvoj, do današnjih neuspešnih pokušaja da se uključi u demokratski proces i da demokratskim sredstvima ostvari svoje legitimne ciljeve preko Nacionalnog saveta bugarske nacionalne manjine.
Kažete „do današnjih neuspešnih pokušaja“. Koji su razlozi za formiranje jedne takve Zajednice?
„Nacionalni savet bugarske nacionalne manjine, kao spuštena „odozgo“ i nametnuta od državnog vrha, forma političkog organizovanja bugarske manjine, u praksi se našla pod snažnim uticajem srpskih političkih stranaka konzervativnog srpskog nacionalizma. S obzirom na to da je bugarska manjina i u prošlosti i danas, žrtva srpske nacionalističke ideologije, a da su srpske nacionalističke stranke oduvek bili naši tradicionalni neprijatelji, bilo bi smešno očekivati da se preko tih nacionalističkih stranaka u bugarskom Nacionalnom savetu i u skupštinama opštinama bugarskih opština u Srbiji, mogu ostvariti nacionalna i građanska prava Bugara. Kao što se uostalom i pokazalo u praksi, te stranke su zainteresovane samo za naše glasove, ali i ne i za naše političke ciljeve da očuvamo svoj identitet i da se slobodno ekonomski, kulturno i politički razvijamo.
U više navrata, posebno u stranačkim saopštenjima, govorili ste kritički o položaju bugarske manjine u Srbiji.
Položaj Bugarske manjine u Srbiji je katastrofalan i preti joj potpuno uništenje.
U Demokratskom saveza Bugara (DSB) procenili ste da je ovo trenutak za njeno formiranje Zajednice bugarskih opština?
Pa, ovo i nije tako loš politički trenutak. Kao što rekoh, prvo, Srbija vodi pregovore za članstvo u Evropsku uniju. Drugo, sve se više govori o promenama Ustava. I treće, sve više političara u Srbiji ne prihvata nacionalne savete za srpske manjine u susednim zemljama. Za srpsku manjinu na Kosovu Srbija traži formiranje Zajednice srpskih opština. Bilo bi dobro da na primeru Zajednice bugarskih opšina pokaže kako bi to funkcionisalo na njenoj teritoriji“.
Kakve bi ingerencije imala buduća Zajednica opština? Kako bi to izgledalo u praksi?
Osim ingerencija Nacionalnog saveta bugarske nacionalne manjine iz oblasti obrazovanja na bugarskom jeziku, informisanja, kulture i službene upotrebe jezika i pisma, Zajednica bugarskih opština bi se bavila problemima građana u lokalnim samoupravama, funkcionisanjem pravne države, izgradnjom infrastrukture, brigom o prirodnim bogatstvima u bugarskim opštinama.
Šta to konkretnije znači na primeru opštine Bosilegrad?
Recimo, kada bi hidro-sistem „Lisina“ na teritoriji opštine Bosilegrad barem delimično radio za građane Bosilegrada,njihov standard bi bio višestruko veći. To isto važi za rudna i šumska bogatstva koja se sad masovno pljčkaju i razvlače, a da građani opštine nemaju nikakve koristi od toga.
Koliku i kakvu podršku kod građana uživa ovakva vaša inicijativa?
Da bi dobila podršku, iniciJativa najpre treba da izađe iz sadašnje informativne blokade i da stigne do njih. Treba je predstaviti u pozitivnom svetlu, kao konstruktivan doprinos rešavanju etničkih problema u Srbiji, kao korisnu za građane bugarske nacionalnosti i za sve građane Srbije, a ne da ih plašimo da to ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet države“.
Da li ovu inicijativu Demokratskog saveza Bugara podržavaju druge dve partije Bugara iz Dimitrovgrada?
Nema razloga da je ne podrže. U protivnom, treba da ponude neko bolje političko rešenje za bugarsku manjinu. Važno je da se konačno pokrene pitanje položaja i statusa Bugara u Srbiji.
Da li ste o ovoj temi imali razgovore sa relevantnim međunarodnim organizacijama?
U razgovoru sa relevantnim međunarodnim organizacijama mi smo razgovarali i o drugim načinima za rešavanje bugarskog pitanja u Srbiji. Ovo je najbezbolnije i najprihvatljivije za Srbiju.
Na koji način planirate da realizujete vašu inicijativu?
Prvi korak smo već napravili – pokrenuli smo, kako i vi kažete, inicijativu. Kada dobijemo podršku u opštinama, inicijativu ćemo uputiti Vladi i Skupštini Srbije. Nema razloga da naša inicijativa ne bude prihvaćena, jer srpski političari očigledno imaju pozitivan stav o tome.
Kakve reakcije očekujete iz Bugarske? Kako će nova, desničarska vlast u Sofiji gledati na ovaj potez iz Bosilegrada?
Bugarska se po pravilu ne meša u unutrašnje poslove susednih zemalja. Ovo pitanje se tiče samo Bugarske nacionalne manjine i Republike Srbije“.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.