PLUTAJUĆA OSTRVA
Dragan Kostadinović, predsednik Mesne zajednice Vlasina Rid i čovek koji je odrastao u tom ambijentu, po prirodi stvari treba da je najupućeniji za stanje „na terenu“.
„Činjenica je da je nivo vode jezera znatno niži nego obično. Po laičkoj proceni, nivo je opao možda i do jedne trećine. Mi meštani to jako dobro vidimo na obali i jako dobro prepoznajemo. Čak su se i plutajuća ostrva pripojila obali“, kaže sagovornik.
Kostaadinović veli da su to činjenice, ali ističe da priče o ugroženosti biodiverziteta jednostavno ne stoje. Voda se, podseća on, koristi za proizvodnju struje, jer je to jezero i napravljeno za te potrebe. Ali se ta količina dotocima odmah nadoknadi, tako da to neće imati neke velike posledice po biljni i životinjski svet na jezeru.
Na početku priče, da rešimo još jednu važnu dilemu po onoj narodnoj „koga su zmije ujedale, taj se i guštera plaši“. Šefa surduličkih socijalista i narodnog poslanika Novicu Tončeva pitamo da kojim slučajem ovu ujdurmu nije „proizvela“ politika, odnosno da u priči o ispuštanju vode iz jezera nema malo i politike.
„Ma, kakva politika, kome tako nešto pada na pamet. Proizvodnja struje je državni posao u kome nema mesta politici“, bio je kratak Tončev.
Mi ovome dodajemo da opština Surdulica gazduje ovim dobrom prirode, ali da nema nikakve nadležnisti kada je u pitanju vodostaj jezera.
Njegov partijski rival Boban Petrović iz Srpske napredne stranke (SNS), direktor Vlasinskih elektrana kaže da je priča o „ispuštanju vode iz jezera“ obična budalaština i da tu nema mesta nagađanjima i improvizacijama.
„Nije tačno da je bilo ko ispuštao vodu iz jezera. Ta priča je obična budalaština. Voda se isključivo koristi za proizvodnju električne energije, jer je to veštačko jezero i napravljeno zbog toga. A mi radimo tako što mašine za proizvodnju pokrećemo po nalozima dispečera iz Beograda. Mi to poštujemo jer je to potreba države. Dakle, mašine u HE Vlasina niko ne pokreće sam od sebe, već isključivo na osnovu naloga iz Beograda i EPS, to je državni posao“, kaže Petrović.
Dodajmo tome podatak iz tek objavljenog saopštenja Elekrtoprivrede Srbije (EPS) u kome se kaže da je „maksimalni korisni kapacitet akumulacije 107 miliona kubika vode. Trenutno u jezeru ima 47 miliona kubika vode koju koriste četiri hidroelektrane „Vrla“. Oprema na jednoj od elektrana se rekonstruiše i nema bojazni za biljni i životinjski svet“, tvrdi se u saopštenju EPS.
A šta kažu oni koje je društvo ovlastilo da brinu o tom zaštićenom području. Novica Stanković, rukovodilac Službe Predela izuzetnih odlika (PIO) Vlasina. Stanković je ceo život proveo i posvetio Vlasini i jezeru, a u službi PIO je od 2010. godine.
„Najkraće, proizvodnjom elektricne energije, u poslednjih nedelju-dve, došlo je do drastičnog opadanja nivoa vode u jezeru. Biće da je u ovom periodu više vode odlazilo za proizvodnju struje, nego što je bio dotok. Ta slika je posebno uočljiva u nekim plićim zalivima“, pokazuje Stanković.
Zapažanje Stankovića potkrepljuje informacija EPS objavljena na sajtu (vidi okvir), u kojoj se kaže da je sistem Vlasinskih HE poslednjih mesec-dva imao rekordnu proizvodnju električne energije.
„Ja želim da kažem da PIO nemamo zvanične podatke do kakvih promena dolazi sa nivoom vodostaja, o količinama utrošene vode i slično, jer to jednostavno nije naš posao. Mi smo samo upravljači ovog zaštićenog područja prirode, kome pripada i Vlasinsko jezero“, podseća sagovornik.
A na novinarsko pitanje šta su njihovi čuvari konstatovali ovih dana na obalama jezera, Stanković objašnjava.
„Pa, konstatovali su da je nivo vode znatno manji nego obično u ovo doba godine, a osim toga on oscilira iz dana u dan. A koliko je opao, mi to ne možemo da kažemo, jer mi nismo organizacija koja kontroliše nivo i količinu vode u jezeru“.
On ističe da je u studiji o Vlasinskom jezeru, koja je zvanični i službeni dokument, podatak da je kapacitet jezera165 miliona kubnih metara (kapacitet Brane „Prvonek“ je 20 miliona – p.a.), a da jezero u svakoj sekundi prima četiri metra kubna vode od pritoka. Znači, na dan jezero je prosečno bogatije za ogromnih 340.000 kubnih metara vode.
Kako je cela ova priča u javnost dospela pre svega zbog brige zajednice za stanje biodiverziteta, sagovornika pitamo koje su biljne i životinjske vrste najviše ugrožene pomeranjem nivoa vode u jezeru.
MOČVARNO PODRUČJE
„Vlasina je močvarno područje koje je stalno pod vodom. Na njoj ima oko 1.000 biljnih vrsta, a na samom tresetištu oko 275. Tu je zatim 18 vrsta riba, nekoliko stotina vodozmaca i gmizavaca i oko 150 vrsta ptica. Najveći broj njih je u opasnosti, da ne kažemo da su životno ogrožene vrste“, pedantno saopštava Stanković.
On potom dodaje da su novonastalom situacijom posebno ugrožene zaštićene biljne vrste kao što je rosulja, poznatija kao biljka-mesožderka, zatim močvcarna „petoprsnica“,“ gorka detelina“, „maljava breza“…a kod životinja pre svih ptice koje se gnezde na tresetnim ostrvima, a sada su uslovno rečeno, izložene napadima čoveka i drugih životinja. Dodaje takođe da je diskutabilna i situacija sa Mobi dikom, najvećim plutajućim ostrvom, koji je kod Hotela na plaži i pola je na suvom. Slično je i sa drugi ostrvima.
Novica Stanković, rukovodilac Službe PIO Vlasina na kraju kaže da ipak ne očekuje neplanirane probleme i da duboko veruje u pobedu duha i razuma, bez obzira na splet priča, koje su ovih dana zaposele medije.
BOBAN PETROVIĆ
TO JE OBIČNA BUDALAŠTINjA
„Nije tačno da je bilo ko ispuštao vodu iz jezera. Ta priča je obična budalaština. Voda se isključivo koristi za proizvodnju električne energije, jer je to veštačko jezero i napravljeno zbog toga. A mi radimo tako što mašine za proizvodnju pokrećemo po nalozima dispečera iz Beograda. Mi to poštujemo jer je to potreba države. Dakle, mašine u HE Vlasina niko ne pokreće sam od sebe, već isključivo na osnovu naloga iz Beograda i EPS.
“VLASINSKE HE VIŠE OD PLANA
Sa sajta Elektroprivrede Srbijr (EPS) prenosimo deo izveštaja od 3. marta ove godine, u kome se kaže da su “Vlasinske HE” premašile plan proizvodnje električne energije za “neverovatnih 81,4 odsto”. U tom izveštaju stoji:
„Vlasinske HE“ takođe daju impresivne rezultate. Četiri Vrle dnevno proizvode 1.136 MWh!!!!!!!!!!! što je daleko iznad plana.
Na godišnjem nivou HE „Pirot“ i „Vlasinske HE“ su, takođe, daleko iznad plana.
„Vlasinske HE“ zahvaljujući pre svega snežnim padavinama u januaru, kada je usled velikih hladnoća bio bitan svaki kilovat, proizvele i sistemu isporučile 50.777 MWh!!!!!!!!!!! što je za neverovatnih 81,4 procenta više od plana.
U februaru na Vlasini je proizvedeno 31.822 MWh!!!!!!!!! te je plan prebačen za 32,6 procenata.
EPS: KOTA JE NIŽA ZA SAMO 27 cm
EPS je, posle prvih “uznemirujućih” informacija, demantovao napise nekih medija. U tom pismu stoji:
“Nisu tačni navodi da je za tri meseca nivo Vlasinskog jezera snižen za pet do 10 metara jer je kota jezera u januaru bila 1.208,88 metara, a u aprilu 1.208,61 metar. Za tri meseca kota je snižena samo za 27 centimetara.
Kota Vlasinskog jezera u aprilu i dalje je znatno viša nego u ostalim godinama karakterističnog niskog vodostaja zbog suše.
Nivo Vlasinskog jezera bio je niži tokom 1995, 2000, 2001, 2007. i 2012. godine, a najniža kota od 1.205,59 metara, čak za tri metra ispod sadašnje, zabeležena je 2000. i 2001. godine.
Zbog bezbednosti radova na hidroelektrani „Vrla 1“ potrebno je kotu Vlasinskog jezera spustiti na 1.207 metara. Taj nivo kote je u dozvoljenim granicama i neće ni na koji način ugroziti biljni i životinjski svet u jezeru”.
PRIRODNO DOBRO IZUZETNIH ODLIKA
U većpomenutoj Uredbi Vlade Republike Srbije stoji da je Predeo izuzetnih odlika “Vlasina” kategorisano kao prirodno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju.
U članu 2. Uredbe zapisano je: Predeo izuzetnih odlika “Vlasina” stavlja se pod zaštitu da bi se očuvali lepota predela Vlasinske visoravni i nepotopljeni delovi nekadašnje vlasinske tresave, raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta sa 850 vrsta biljaka, i 180 životinjskih vrsta kičmenjaka, a posebno retke i endemične vrste divlje flore i njihova staništa, bogata fauna ptica i značajne i retke vrste sisara, gmizavaca i vodozemaca, da bi se očuvala raznovrsnost riba i poboljšalo stanje njihovih naselja, da bi se očuvao i unapredio kvalitet voda, vazduha, zemljišta i drugih prirodnih resursa.
VLASINA I JEZERO U BROJKAMA
12.740 hektara je površina PIO – Prostora izuzetnih odlika.
12.200 hektara je na teritoriji opštine Surdulica.
1.280 metara je prosečna nadmorska visina.
15 km kvadratnih je površina jezera
9 km je dužina jezera, a 3,5 najveća širina.
24 m. je prosečna dubina jezera
34 m je najveća dubina – kod Brane
110 potoka i reka ulivaju se u jezero
4 m. kubna jezero prima vode u sekundi
350.000 m. kubnih je dnevni dotok vode u jezero
165 miliona m3 je prosečna količina vode
841 biljna vrsta živi na Vlasini
125 vrsta životinja od kojih su 50 zaštićene
21 vrsta ribe ima u vodi jezera.
5 vrsta je zaštićeno, a dve strogo zaštićene
2 – 2,5 kg ribe iz jezera pojede dnevno ptica „kormoran“
13 ostrva ima Vlasinsko jezero.
10 hektara je ukupna površina tresetnih ostrva
10 hektara je površina Dugog dele – najvećeg ostrva.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.