NAJBOLjI RAD
Popović je ove godine boravio mesec dana u Kini, kao učesnik međunarodnog programa !!!Gansu International Fellowship Program!!!. Tamo je otišao na poziv Ambasade Kine i po preporuci svoje mentorke, profesorke Dragane Mitrović.
– Poziv ambasadora da deo svojih istraživanja za završnu tezu na doktorskim studijama obavim u Kini je samo potvrda da se moj rad ceni, vrednuje i poštuje u svetu – kaže Popović, koji se bavi izučavanjem geopolitičkih strategija Kine prema centralnoazijskom regionu.
U Kini je boravio sa još 21 stručnjakom koji se bavi temama vezanim za tu zemlju, a Ministarstvo spoljnih poslova Kine proglasilo je njegov rad “Ponovno ojačavanje diplomatije azijskog zmaja” za najbolji.
Boravio je u provinciji Gansu koja je bila najvažnija tačka na nekadašnjem Putu svile i !!!!H’si!!!!!!!!! koridoru, ali je obilazio različita mesta. Ta zemlja je na njega, bez dileme, ostavila snažan utisak.
– U Kini je sve bilo interesantno, od načina života do načina kako jedu hranu. Moj doživljaj je da ljudi cene i poštuju svoj život, to što imaju. Posle posla se svi druže. Poštovanje starijih je vrlo izraženo – otkriva Slobodan i dodaje da mu je bio zanimljivo što je u Gansu četiri dana javni prevoz besplatan.
Kako kaže, poređenje Srbije i Kine je kao upoređivanje “dve dimenzije i galaksije između kojih ne postoje nikakve tačke preseka i zajednički imenitelji”.
– Kina je bila kulturološki šok, ali posle izvesnog vremena shvatiš da takvoj tradiciji, kulturi i neiscrpnoj energiji zapadnjački način i stil života uopšte nisu potrebni – konstatuje.
Popović je svoj akademski put otpočeo 2008. godine, kao student politikologije. Osnovne i master studije završio je sa izuzetnim ocenama. Pored toga, govori četiri strana jezika (engleski, francuski, italijanski i nemački).
U svom master radu bavio se odnosima Kine i Brazila od 1978. do danas, dok sada istražuje kompleksno područje strategije koje zvanični Peking sprovodi ka centralnoazijskom regionu.
Kako kaže, za akadmski uspeh u zemljama Evropske unije, “čijim integracijama smo podredili i mnoge vitalne nacionalne ciljeve”, potrebni su kontinuirano istraživanje, čitanje i apsolutna posvećenost, kao i kreativnost, objektivnost i kognitivne sposobnosti na veoma visokom nivou.
ITALIJA SLEDEĆA STANICA
– U Srbiji, da bi neko uspeo u akademskom svetu, potrebne su reference koje su u skladu sa kriterijumima trenutno vladajućeg političkog ešalona i vrhunskog poznavanja nauke o vazdupohlovstvu – kaže Popović.
Govoreći o fakultetu navodi prelepe trenutke u Beogradu i to što je naučio da razlikuje važno od nevažnog i bitne i nebitne činjenice i autoritete u životu.
Planira da od januara do jula sledeće godine bude u Italiji, gde će boraviti na poziv njihove vlade i profesora geopolitike Edoardo Borie sa Sapience.
– U Rimu ću raditi na Institutu za geopolitička istraživanja i pisati teorijski okvir svoje doktorske disertacije, jer tema kojom se bavim je izuzetno važna, ne samo za naučnu već i za celokupnu društvenu zajednicu, ali ponovo nedovoljno prepoznata u Srbiji iz više razloga – kaže Popović.
Odnosi Srbije i Kine neophodnost
Popović odnose Srbije i Kine, kao druge ekonomije sveta, vidi kao geopolitičku neophodnost i dodaje da u Beogradu “ne postoji sluh i razumevanje o razvojnim mogućnostima koje Kina ima da ponudi”.
– Važnost intenzivnije saradnje na relaciji Peking-Beograd je inicirana od strane našeg istočnog partnera, sa kojim imamo tradicionalno srdačne i dobre odnose – kaže Popović.
On dodaje da je važno što će sedište najveće kineske banke za Evropu biti u Beogradu, što će biti ukinute vize i što Srbija jedina u Evropi ima potpisano Sveobuhvatno strateško partnerstvo sa Kinom.
– Ekonomski, Srbija sa mnogim zemljama ima različite forme i vidove tržišnih i finansijskih odnosa konstituisanih na preferencijalnoj platformi. Geografski, važnost Dunava i blizina luke Pirej, koju je Kina zakupila na dugi rok i u čiju je modernizaciju investirala preko tri milijarde dolara. Srbija se nalazi na raskrsnici Istoka i Zapada. Geopolitički – Srbija se nalazi u mehanizmu Kina plus 16 zemalja, u okviru koga se uskoro kreće sa izgradnjom brze pruge na relaciji Beograd-Budimpešta.
Nema mesta za mlade naučnike
Popović je od 2014. saradnik u nastavi na geopolitičkim i ekonomskim predmetima na Fakultetu političkih nauka, ali i mlađi istraživač u Centru za azijske studije. Svojim usavršavanjem bavio se i van centralizovanih tokova i pohađao seminare u evropskim gradovima.
Ipak, kaže da je veoma jasno da u Srbiji nema dovoljno prostora za mlade naučnike.
– Veoma je jasno da u Srbiji sa prekinutim istraživačkim projektima, konstantnim urušavanjem intelektualnog miljea i vrlo visokim nivoom odliva mozgova nema dovoljno prostora, razumevanja i posla za mlade naučnike – kaže Popović.
Kao bizaran primer koji mu se dogodio navodi da su ga odbili za stipendiju najboljih studenata koji svoje obrazovanje ili deo obrazovanja završavaju u inostranstvu jer nije želeo da se ispiše sa FPN-a.
– Svoju tezu želim da napišem u Srbiji. Uslovi konkursa su, dakle, krajnje neobični jer se stručnjaci finansiraju da napuste zemlju, a ne da nakon dodatnog usavršavanja pomognu našem razvoju – kaže Popović.
Kafa u Brankovoj
Iako živi u Beogradu i često putuje, ipak ponekad nađe vreme da ode u Vranje.
U Vranju je stekao mnogobrojne prijatelje, ali ono što ga asocira na grad su gimnazija, kuća “Bore Stankovića”, “južnjački vatreni duh” i kafa u Brankovoj ulici.
– Ja sam odrastao u Vranju, moji roditelji još uvek žive u ovom gradu tako da će lokal-patriotske veze uvek postojati – priznaje Slobodan.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.