Javno komunalno preduzeće «Komrad» čisti svega 27 ulica u Vranju, što od ukupnog broja gradskih ulica, kojih ima 503, predstavlja 5,3 odsto. Između ostalih, ne čisti se ni Kosovska ulica koja je jedna od najfrekventnijih u Vranju, jer sa 31 produktivnim radnikom, koliko ima Radna jedinica ovog preduzeća «Javna higijena» i svega jednom čistilicom, održavanje čistoće u gradu sa 55 hiljada žitelja i više od 500 ulica, objektivno, nije ni moguće. Zato u gradskoj vlasti razrađuju strategiju izlaska iz ovakvog stanja idejom da se uprkos važećoj Uredbi Vlade Srbije o zabrani zapošljavanja u javnom sektoru, omogući zapošljavanje većeg broja sezonskih radnika-čistača i time higijena gradskih ulica održi na potrebnom nivou.
PRODUKTIVNI RADNICI
O čistoći gradskih ulica u Vranju stara se Radna jedinica «Javna higijena» u kojoj, po rečima njenog šefa Ninoslava Jovanovića, radi 35 zaposlenih.
– Od toga produktivnih radnika, to jest čistača, ima 31, a četiri radnika su činovnici. Ranije smo imali čak 40 zaposlenih čistača, ali je prirodnim odlivom i odlaskom u azilante taj broj umanjen, a time i naša mogućnost da efikasnije obavljamo svoj posao – napominje Jovanović.
On najavljuje dalje opadanje broja radnika koji čiste gradske ulice.
– Tendencija smanjenja broja produktivnih radnika stalno je prisutna, jer su ti radnici uglavnom iz redova romske nacionalnosti. Ipak, ako to može da nam bude uteha, uspeli smo da u ovoj radnoj jedinici već dvadesetak godina održimo isti broj činovnika, uprkos intenzivnom i nezapamćenom partijskom zapošljavanju u periodu do polovine juna ove godine.
Jovanović na pitanje šta može da očisti u Vranju raspoloživo ljudstvo u ovoj radnoj jedinici, pruža pesimistički odgovor:
– Sa ovim brojem čistača i svega jednom čistilicom, specijalizovanom mašinom za čišćenje javnih površina, možemo da očistimo samo 27 gradskih ulica, što inače redovno činimo, a što predstavlja 5,3 odsto ulica u Vranju, budući da ovaj grad ima 503 registrovane ulice – objašnjava Jovanović.
Po njegovim rečima, ranije je bilo planirano da se čisti ukupno 77 gradskih ulica, ili 17,3 odsto svih ulica u Vranju, ali da je to sa raspoloživim ljudstvom i mehanizacijom, jednostavno, nemoguće.
Novi direktor JKP «Komrad» Momir Stoiljković, međutim, unosi više optimizma na planu rešavanja problema sa čišćenjem malog broja ulica u Vranju.
– Tačno je da se čisti mali broj ulica u Vranju, imajući u vidu njihov ukupan broj, ali «Komrad» to radi prema komunalnom planu Grada, a napominjem da se od nedavno gradske ulice peru, za sada jednom nedeljno, a po potrebi koriste se i cisterne za orošavanje i to u širem centru Vranja zbog prašine. Sa raspoloživim brojem radnika i postojećom mehanizacijom, činimo velike napore da održimo higijenu grada na potrebnom nivou i prvi rezultati su već vidljivi. Zato sam ubeđen da ćemo uz pomoć i razumevanje Grada i dalje poboljšavati higijenu Vranja i da će građani biti zadovoljni.
BORD DIREKTORA
Sa problemima «Komrada» na planu čišćenja javnih površina u Vranju, pre svega, gradskih ulica, shodno svom resoru, upoznat je i Marjan Stanković, član Gradskog veća za urbanizam, komunalne delatnosti i infrastrukturu.
– Gradsko veće i ja kao većnik svesni smo zatečene situacije u ovom javnom preduzeću, a posebno znamo kakve probleme ima Radna jedinica «Javna higijena» koja sa malim brojem radnika-čistača ima obavezu da održava čistoću našeg grada. Zato sa gradonačelnikom i Gradskim većem razmatramo ideju da se obratimo Vladi Srbije i zatražimo da se omogući «Komradu» primanje na određeno vreme jednog broja pomenutih radnika, kako bismo povećali broj ulica koje se čiste. Znamo da to neće ići ni lako ni jednostavno, ali nam je u prvom planu interes građana Vranja da žive u čistom gradu.
Član Gradskog veća za pomenuti resor naročito naglašava da je održavanje higijene javnih površina u Vranju jedan od prioriteta nove gradske vlasti.
– Zajedno sa direktorom «Komrada», kao i sa čelnim ljudima ostalih javnih preduzeća, svakog petka učestvujemo na takozvanom «bordu» direktora, gde radimo operativni plan za narednu sedmicu – saopštava Stanković – a ponedeljkom sa izveštajem o prethodnoj nedelji i planom za tekuću nedelju upoznajemo gradonačelnika. Higijena našeg grada je jedna od najvažnijih tema, pa smo u skladu s tim prihvatili predlog direktora «Komrada» da se ulice u najužem centru Vranja peru i dva puta nedeljno.
Većnik Stanković, na kraju, nagoveštava bolje dane za higijenu Vranja, ali uz napomenu da će mnogo toga zavisiti od finansijskih sredstava i odnosa između broja radnika-čistača i zaposlenih lica u administraciji koji je do sada bio izrazito nepovoljan u ovom javnom preduzeću, gde su režijski radnici predstavljali 30 odsto od ukupnog broja zaposlenih.
A o higijeni javnih površina u Vranju, podrazumeva se, na svoj način brine i Sekretarijat za inspekcijske poslove i zaštitu životne sredine Grada, što potvrđuje načelnik ove gradske službe Boban Antanasijević.
– «Komrad» čisti 22 ulice od 503 koliko ih ima u Vranju, ali mislim da je taj broj sada nešto veći – navodi Antanasijević – a mi u našem Sekretarijatu kada se radi o čistoći gradskih ulica, reagujemo najpre na pozive građana, ili na predlog određenih inspekcija, kao i drugih ustanova, dajući nalog «Komradu» da interveniše na problematičnim lokacijama, što Grad mora da plati ovom javnom preduzeću za ovakve slučajeve.
EKOLOŠKA KULTURA
Konačno, iz svog resornog ugla higijenu gradskih ulica promišlja i članica Gradskog veća za ekologiju i zaštitu životne sredine Marina Djorđević.
– Nezadovoljni smo podatkom da se čisti tako mali broj ulica u gradu, a trebalo bi da se proširi taj krug ulica koje se čiste i poboljša stepen čistoće onih koje se čiste, naročito ako znamo da je narušena tradicija da sami građani čiste prostor ispred svojih kuća, pa ih treba pozivati na takve akcije, jer se time podiže ekološka kultura grada i građana. Pojedinci često izbacuju cveće iz svojih dvorišta na ulice, pa ih tamo «obrađuju» mačke i psi lutalice, što narušava ekološku sliku grada – zaključuje Marina Djorđević.
Sticajem okolnosti, svi bivši gradski čelnici nadležni za probleme gradske čistoće i rada JKP «Komrad», a neophodni sagovornici o ovoj temi, bivši gradonačelnik Zoran Antić, član Gradskog veća za infrastrukturu i komunalne delatnosti Nebojša Stojanović i dojučerašnji direktor «Komrada» Dejan Ilić, još uvek se nalaze na odmoru u Grčkoj.
Konačno, radnici «Komrada», sve i da hoće, ne mogu da očiste toliko koliko mi, žitelji Vranja možemo da uprljamo naš grad!
SPISAK «ČISTIH» ULICA U VRANjU
JKP «Komrad» u gradu čisti sledeće ulice: Kralja Stefana Prvovenčanog, Beogradsku, 29. novembra, Ive Lole Ribara, Partizansku, Karađorđevu, Nemanjinu, Cara Dušana, Kneza Miloša, Kralja Milana, Narodnog heroja, Zmajevu, Makedonsku, Vojvode Mišića, Bore Stankovića, Save Kovačevića, Vule Antića, Sime Pogačarevića, Jovana Hadživasiljevića, Partizanski put do Vojvođanske, Južnomoravsku, Baba Zlatinu, Jovana Popovića, Lenjinovu, kao i trgove Bratstva i jedinstva, Slobode, Staniše Stošića i Ivana Milutinovića.
GRADOVI REKORDERI
Po rečima Ninoslava Jovanovića, u nekoliko gradova slične veličine poput Vranja, čija je komunalna preduzeća lično obišao, Kruševcu, Valjevu, Užicu, Čačku i Kraljevu, čisti se od 60 do 70 odsto ulica, dok je u najbližem većem gradu Leskovcu taj procenat nešto veći od vranjskog, ali je manji od 10 odsto. Ovi gradovi-rekorderi u Srbiji po procentu čišćenja gradskih ulica imaju po nekoliko, pa i desetak velikih čistilica, a ne samo jednu i to manju kao u Vranju. Po njegovim rečima, evropski standard za čišćenje ulica u gradovima propisuje da mora da se čisti svaka asfaltirana ulica, što ubedljivo pokazuje koliko smo u Vranju daleko od navedenog standarda.
VRANjE NAJČISTIJE OD 1986 – 1990. GODINE
Javno komunalno preduzeće «Komrad» imalo je najbolju mehanizaciju u periodu od 1986. do 1990. godine, saznajemo u Radnoj jedinici «Javna higijena», pa je Vranje tada bilo najčistije. Ipak, i u to vreme bilo je teškoća sa nabavkom savremene mehanizacije za čišćenje javnih površina, pa je tadašnja opština morala da odustane od kupovine velike čistilice iz Holandije koja je koštala ondašnjih 120 hiljada nemačkih maraka. U ovoj radnoj jedinici, kao najveći problem vezan za održavanje jedine čistilice, izdvaja se visoka cena četki za ovu čistilicu koja nadmašuje cenu najskuplje automobilske gume. Ali, to nije jedina teškoća, jer dve četke koliko ih ima na čistilici, brzo se habaju i moraju stalno da se zamenjuju novim.
DVE VRANjSKE (NE)SREĆE
Prema navodima iz komunalne inspekcije Grada, Vranje zbog konfiguracije ima jednu veliku sreću i jednu veliku nesreću u isto vreme. Orografija gradskog prostora ne dopušta poplave u klasičnom smislu te reči, ali zbog nagiba gradskog zemljišta, posebno u vreme jačih padavina, sva atmosferska voda sliva se u donje delove Vranja i rečnim nanosom i smećem ugrožava, u prvom redu, ulice Partizanski put i Proleterskih brigada, kao i sve ulice na potezu ispod glavne autobuske stanice, Tehničke škole i nekadašnje «Koštane». Zato je pre nekoliko dana, uz kontrolu komunalne inspekcije i uz prisustvo gradonačelnika Vranja, očišćen deo ulice Partizanski put od zlatokopačkog mosta do ulice Filipa Filipovića odakle je uklonjeno 14 kubika zemlje i peska i drugog otpada.
ULICE OPASNOG ŽIVLjENjA
Ako se za dve ulice u Donjem Vranju, Kadinjačku i Radansku, može reći da su ulice opasnog življenja, onda se s pravom zaključuje da je data kvalifikacija blaga i nekako previše fina za ono što se u tim ulicama može videti svojim očima i doživeti sopstvenim nogama, na biciklu ili za volanom putničkog i svakog drugog motornog vozila! Što bi rekao narod, rupa do rupe, a između njih rupa, i to ne neke male, jedva vidljive, već povećih dimenzija, četiri metra širine i dužine i 30 centimetara dubine. A po rečima žitelja tog dela Vranja, bilo ih je i do pola metara dubine, ali ih je jedan od komšija popunio zemljom kako bi njegovi kamioni koji prevoze lomljivu robu, koliko, toliko, prošli bez oštećenja i robe i vozila, naravno, sve do prvih kiša kada će voda da odnese zemlju. Vojislav Stojanović objašnjava kakvu moru i brigu predstavljaju te rupe na ovim gradskim i, uslovno rečeno, asfaltiranim ulicama u Donjem Vranju.
-Već dve godine kako smo od nadležnih organa u Gradu, Gradske uprave, Direkcije, Vodovoda, i naše mesne zajednice «Donje Vranje» tražili da se ovaj problem reši, a od nadležnih nismo dobili ni jedno slovo odgovora. Tu peticiju građana ovog dela Vranja uputili smo na više adresa još 5. novembra 2014. godine, ali bez rezultata! A ova naša ulica, Kadinjačka, zatim susedna Radanska, predstavljaju opasnost za ljude, vozila, bicikle… Ovde se pre nekoliko dana dogodilo da je automobil upau u jednu od tih rupa, pa kako nije mogao ni napred, ni nazad, izvlačio ga je kamion. A da ne pričamo o brojnoj deci iz ovih ulica koje voze bicikle i rizikuju da se povrede, kao što je opet nedavno čovek zadobio povrede na nogama. A tokom leta, kad je suvo vreme, prilikom prolaska vozila podiže se oblak prašine i pada na veš koji se suši po dvorištima!
Oko desetak komšija Stojanovića ne skrivaju da su ogorčeni nemarom nadležnih u Gradu, poručujući da i u Donjem Vranju ljudi žive i da kao građani koji ispunjavaju sve obaveze prenma državi, imaju pravo na civilizovan život.
«Do sada su nas slali od nemila do nedraga, potpuno nezainteresovani za naše muke i nevolje sa rupama i propalim asfaltom. Zato očekujemo razumevanje od novih vlasti u Vranju i rešavanje ovih višegodišnjih problema u našim ulicama u Donjem Vranju», poručuju Stojanović i njegove komšije iz Kadinjačke i Radanske ulice.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.