Ako se ostvare prognoze stručnjaka Ujedinjenih nacija, grad Vranje će, umesto 83.524 stanovnika, koliko je imao na poslednjem popisu, 2050. godine imati 66.071 stanovnika, odnosno 17.456 manje nego danas. Takva sudbina čeka Srbiju i mnoge zemlje u regionu
Izjava Zorana Antića, gradonačelnika Vranja u prošlom broju Vranjskih “da u određenim periodima broj nastavnika u školama varira zavisno broju upisanih učenika“, podstakla nas je da pozabavimo temom nataliteta u Vranju. Tema ima smisla tim pre što je u nas, na poslednjem popisu stanovništva aprila 2011. godine (a bilo je osam popisa u poslednjih 70 godina), prvi put posle Drugog svetskog rata, zabeležen pad broja stanovnika za ne malih 4,5 odsto odnosno 3.764 u odnosu na 2002.
REČ STRUČNjAKA
I, onda novinar u takvo istraživanje krene „pešice“: od godine, do godine, od čoveka do čoveka, od neraspoloženog do raspoloženog, kakav je bio dugogodišnji ginekolog dr Novica Stoljljković, šef Porodilišta na Odeljenju ginekologije, vranjskog Zdravstvenog centra. Tako Stojiljković kaže da je tamo negde 80-ih godina u Vranju bilo oko 2.500 porođaja, a na pitanje koliko ih je danas, odgovara:
– Danas se ta brojka ustalila i kreće se oko 1.600 godišnje, sa malim „plus“ ili „minus“. Od tih 1.600 beba iz Kosovskog Pomoravlja je negde između 80 do sto godišnje i oko 400 iz Bujanovca i Preševa takođe za 12 meseci – kaže dr Stojiljković.
Po ovoj računici, godišnje se ovde rodi nešto preko hiljadu Vranjanaca.
Ali, baš ovih dana sve narode u okruženju, zabrinula je vest eksperata Ujedinjenih nacija koji nam proriču „crnu demografsku budućnost“. Po tim podacima, sadašnji broj stanovnika u Srbiji sa 7.168.862, za 35 godina smanjiće se za 20,9 odsto, odnosno 1,5 miliona, pa ćemo 2050. godine, imati 5.668.862 stanovnika. Ponavljamo, to kažu stručnjaci. Na toj listi zemalja koje očekuje slična sudbina prva je Bugarska, a slede Rumunija, Ukrajina, Moldavija, BiH, Hrvatska, Mađarska…
Gde je tu Vranje, možemo samo da zamislimo, s obzirom na sve ekonomske prognoze koje, ako se ostvare, grad Vranje će 2050. godine imati 66.071 stanovnika, odnosno 17.456 manje nego danas.
– Nije čudno što nas je manje, ali iznenađenje može biti koliko nas je manje nego pre. Osim što nam je priraštaj negativan još od devedesetih, na ”tanko” brojno stanje utiču i migracije. Svi smo svedoci ”odliva mozgova” i odlazaka mladih, ali država nema jak sistem praćenja ovih kretanja. Zbog toga nemamo precizne podatke koliko se naših ljudi iselilo u svet – kaže Snežana Lakčević, stručnjak Republičkog zavoda za statistiku.
Od 83.524 stanovnika (u samom gradu 60.485), koliko ih je 2011. registrovano u Vanju, muškaraca je 41.807, a žena 41.717, što je opet malo čudno, jer je na svim dosadašnjim popisima žena bilo više. Uzgred, tih 83.524 stanovnika žive u 25.701 domaćinstvu, a sva vranjska domaćinstva imaju 32.040 stanova – 6.339 više nego domaćinstava.
Crne podatke koji se valjaju „iza brda“, saopštavaju nam i u Matičnoj službi u Vranju, iz koje načelnica Marina Stojanović kaže:
-U poslednji četiri godine u Vranju upisan sledeći broj novorođenih: 2011. 2012; 2012. 1801; 2013. 1879 i 2014. 1844. Ove godine do danas 1.099 beba.
DjACI PRVACI
Proporcionalno ovim brojkama, u Vranju se smanjuje i broj prvaka. Pre dve godine ih je upisano 953, a prošle 829. Jovica Stevanović iz Odseka za obrazovanje Školske uprave Leskovac kaže da će ove godine u celom Pčinjskom okrugu biti upisano do 2.300 prvaka. I tako, lošim podacima nigde kraja.
– Broj stanovnika otišao je u nepovrat. Tu spasa više nema. Možemo samo da se bavimo kvalitetom, to jest da se kao država potrudimo da se stanovništvo ne grupiše u tri tačke, Beogradu, Novom Sadu i Nišu, već da bude ravnomerno raspoređeno – naglašava demograf dr Vladimir Nikitović, saradnik Instituta društvenih nauka u Beogradu.
Jedini svetli primeri u Srbiji, kako kaže Nikitović su Beograd, Novi sad i Niš – tamo gde je san svakog građanina Srbije da se penzioniše i da u tim gradovima gricka svoju penziju, od radnog veka koji je najčešće počinjao sa “pirotskim” opancima.
ŠTA KAŽU POPISI STANOVNIKA
Na sedam posleratnih popisa u Vranju su registrovani sledeći podaci o broju stanovnika:
GODINA BROJ PROCENAT
POPISA STANOV. (pad/rast)
1948. 59.504 –
1953. 62.659 +5,04
1961. 65.367 +4,14
1071. 72.209 +9,05
1981. 82.527 +12,50
1991. 85.591 +5,58
2002. 87.288 +7,87
2011. 83.524 – 4,50
Na poslednjem popisu na teritoriji Vranja živeo je 97,1 stanovnik na jedan km kvadratni.
(antrfile 2)
NAJVEĆI GRADOVI U SRBIJI PO BROJU STANOVNIKA
(U drugoj koloni , podaci za sam grad a u prvoj čitava teritorija grada ili opštine)
- 1.659.440 1.344.844
- Novi Sad 372.999 286.157
- 260.237 202.208
- 221.588 188.809
- 144.206 60.288
- 141.554 105.681
- 128.752 58.745
- 125.488 64.175
- 123.414 76.203
- 123.362 76.511
- 115.884 53.919
- 115.337 73.331
- 108.209 64.175
- Novi Pazar 100.140 66.527
- 90.312 58.932
- 85.903 47.623
- 84.925 19.212
- 83.524 55.138
- S. Mitrovica79.940 37.751
- 78.040 52.646
- 75.334 44.183
- 71.852 37.282
- 59.461 38.165
MORTALITET VEĆI OD NATALITETA
DevInfo je moćna baza podataka namenjena za praćenje razvoja, planiranja i izveštavanja. To je jedinstven alat koji omogućuje organizovano i svakodnevno čuvanje indikatora na jednom mestu, lako i brzo dobijanje podataka iz baze i njihovo predstavljanje u obliku tabela, grafikona, mapa i profila. Ovaj sistem od 2004. godine razvija i ažurira Republički zavod za statistiku.
U odeljku „stanovništvo“, za Vranje stoji da smo u aprilu imali 82.845 stanovnika, odnosno 96 na jedan km2. U nas je stopa živorođenih devet, umrlih 12, a prirodni prirašđtaj -2 odsto. Naše prosečno domaćinstvo ima 3,2 člana. Zatim, 45 odsto domaćinstava imaju po jedno, 46 odsto po dvoje, a tek osam odsto domaćinstava po troje dece. Imamo 18.466 mladih do 18 godina i 9.597 penzionera.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.