,
,
,
Kad potovare azilante na dogovorenom mestu, jedan iz lokalne ekipe je tzv. prethodnica ili izviđač. Ide automobilom kilometar, dva ispred i javlja telefonom vozaču transporta iza ako slučajno usput ima policije. Azilanti se uglavnom prevoze u nehumanim uslovima, u dotrajalim vozilima, poređani kao sardine, nekad i pedesetak njih u kombiju za devet osoba
Slučaj pogibije jednog migranta krajem februara u okolini Leskovca u tumbanju kombija sa pedesetak afroazijskih državljana, pokazao je još jedanput da su ljudi iz Vranja i okoline važni šrafovi u lancu krijumčarenja ljudi na jugu Srbije. MUP Srbije saopštio je netom i inicijale osumnjičenih – M.S. (43) i R.P. (37) obojica iz okoline Vranja, te M.P. (36) iz Prizrena sa boravištem u Vranju. Dvojica su pritvoreni odmah, treći, taj što je skirivio udes, lomatao se po Vojvodini, krio se kraće vreme u Pančevu (verovatno kod nekih partnera u poslu) gde su ga specijalci nagazili i skembali. Uhapšena trojka privedena je javnom tužiocu u Leskovcu pod sumnjom da bi, dokažu li se policijski navodi, mogli biti označeni kao počinioci ne samo jednog, već niza krivičnih dela – nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja i na kraju nepružanje pomoći licima povređenim u saobraćajnoj nezgodi (41 osoba je lakše ili teže povređena u udesu).
VRANjSKA EKIPA
Iz bezbednosnih struktura novinaru pričaju da je šema po kojoj lokalni krijumčari vuku poteze uigrana. Kad je trgovina drogom postala opasna i kada je policija pohapsila većinu lokalnih dilera, krijumčarenje ljudi postalo je alternativan i u finansijskom smislu ne manje unosan „biznis“. Vranje se, tvrde policijski izvori, čak može pohvaliti organizatorima u „poslu“, tzv. krijumčarskim bosovima. U našem gradu i okolini deluje nekoliko, a u Pčinjskom okrugu desetak grupa za krijumčarenje migranata iz Afrike i Azije, tvrde policajci. Posao je međunacionalni i mađunarodni, uključeni su gotovo svi. Duž autoputa od Makedonije do Grdeličke klisure postoji nekoliko punktova, uglavnom u selima, gde lokalni krijumčari prikupljaju Avganistance, Sirijce, Pakistance, Somalijce, koga god. Kad se prikupi dovoljan broj, transportuju ih dalje u grupi, uglavnom do Bubanj Potoka gde ih preuzimaju druge srpske ekipe u lancu. Postoji tzv. „prethodni dogovor“, sve se planira do tančina. Kad ih ovde potovare, jedan iz lokalne grupe je tzv. prethodnica ili izviđač. Ide automobilom ka Nišu i Beogradu kilometar, dva ispred vozila kojima se azilanti transportuju. Javlja telefonom vozaču, vođi transporta iza njega ako slučajno negde usput ima policije.
Šef Odseka pogranične policije za strance i suzbijanje ilegalnih migracija u PU Vranje Boban Arizanović kaže za „Vranjske“ da, prema statističkim pokazateljima, 92 odsto migranata ovde dolazi iz pravca Grčke i Makedonije, a od septembra prošle godine oko 7 odsto njih pokušava ilegalni prelaz na granici sa Bugarskom u koju dolaze iz Turske. Ostatak dolazi preko KiM. Procena je da trenutno ima oko 2 miliona ilegalnih migranata u Turskoj i oko milion i Grčkoj, što je velika pretnja za našu državu kao najpogodniju zemlju tranzita na putu ka EU. Tu, međutim, lokalni i međunarodni kriminalci vide šansu za unosnu zaradu.
SIRIJCI NAJBROJNIJI
Upravnik Okružnog zatvora u Vranju Dejan Kostić kaže da je u toku 2014. godine na izdržavanju kazne zatvora bilo ukupno 398 prekršajno kažnjenih lica zbog ilegalnog ulaska na teritoriju Srbije. Najviše Sirijaca (240), Avganistanaca (98), Palestinaca (22), državljana Eritreje (18), Irana (8), Obale Slonovače (8) i ostalih.
– Prekršajno kažnjena lica izdržavala su kaznu u trajanju od pet do petnaest dana – navodi Kostić.
Samo u toku januara i februara ove godine na izdržavanje kazne zatvora po prekršajnim kaznama za ilegalan ulazak u Srbiju u vranjskom zatvoru je bilo 86 osoba – 42 Sirijca, 40 Avganistanaca, 2 Pakistanca i 2 Iračana.
Prema podacima PU Vranje broj ilegalnih imigranata u 2013. godini bio je oko 6.500, a na istom je nivou i u 2014. To je oko 45 odsto manje nego 2012. godine kada ih je bilo oko 12.000. Broj podnetih prekršajnih prijava u periodu 2011-2013 rastao je sa 520, preko 564 do 604, dok je broj krivičnih prijava protiv krijumčara varirao – u 2011 bilo ih je 69, naredne godine 42, a 2013. ukupno 57. U poslednje dve godine je 1.242 migranta prekršajno procesuirano. Broj stranaca na privremenom boravku nakon ilegalnog ulaska porastao je na 14.360 u 2013. godini u odnosu na 11.106 koliko ih je evidentirano u 2011.
– Činimo sve da sprečimo krijumčarenje koje je postalo jedan od najunosnijih kriminalnih poslova u ovom delu zemlje. U poslednje dve godine podneli smo 75 krivičnih prijava prijava za krivična dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi protiv 150 lica. Većina su naši državljani, a samo je osam odsto stranaca. Koristili su oko 170 vozila za transport od kojih su 134 oduzeta – navodi policajac Arizanović.
– U lancu krijumčarenja ljudi učestvuju krijumčari iz svih zemalja na ruti i međusobno usko sarađuju. Nije tajna da ih ima i iz našeg kraja. Jedan od glavnih punktova za prikupljanje migranata u našem okruženju je na severu Makedonije, u pograničnom selu Lojane. Samo da bi ih prebacili u unutrašnjost Srbije članovi u krijumčarskom lancu dobijaju od 100-200 evra po osobi, a za rute od Makedonije do granice s Mađarskom po nekoliko hiljada evra za prebacivanje grupe migranata – navodi Arizanović
Arizanović pobija predrasude javnosti da su migranti „siromašni i jadni“ i da na Zapad idu u potrazi za boljim životom.
– Imaju dovoljno novca kod sebe, nose telefone poslednjih generacija, uglavnom su dobro odeveni i nimalo ne izgledaju kao beznadežni slučajevi. Mali je broj njih bez sredstava za tako dugo putovanje – otkriva Arizanović.
Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Beogradu Radoš Djurović kaže da iza „šverca“ ljudi, svuda, pa i na jugu Srbije uvek stoje dobro organizovane grupe.
– To su pretežno ljudi koji su ranije švercovali neku robu, pa se preorjentisali na krijumčarenje ljudi zbog veće zarade. Kao iskusni šverceri, vrlo su dobro obavešteni kako granične službe rade, gde se najlakše može preći granica, znaju krijumčarske trase koje nisu pod policijskim nadzorom i slično – navodi Djurović.
On navodi da cena diktira „kvalitet prelaska“.
– Oko 100-150 evra se recimo plaća za pokušaj prelaska bez ikakvih garancija da će ilagelani ulazak u zemlju biti uspešan, znači kad je zaista mala verovatnoća da će se hapšenje izbeći. Ako imigrant ima mogućnost da izdvoji veću svotu, recimo 700-800 evra, prelazak je gotovo siguran i oni praktično ne moraju da brinu da će ući na nečiju teritoriju – tvrdi Djurović.
FUNDAMENTALISTIČKA DIMENZIJA
Vranjanci s početka teksta čije je inicijale MUP objavio nisu nepoznati lokalnoj javnosti. Barem kada je reč o R.P. i M.P. koji su ranije već privođeni, hapšeni i čak osuđivani zbog raznih krivičnih dela, saznaju „Vranjske“ u dobro obaveštenim bezbedonosnim krugovima. Možda će nekome biti zanimljiva informacija da su recimo M.P. i M.S. pre ovog događaja početkom decembra već hapšeni i pritvarani, a još je zanimljivije ako se zna da se i tada radilo o krivičnom delu krijumčarenje ljudi i nedozvoljen prelaz državne granice. Prema zvaničnim podacima policije M.P. je krajem novembra sa M.S. i M.B. iz Bujanovca (koji su putničkim vozilom ispred „čistili trasu“ kretanja po već ustaljenoj praksi) uhvaćen kod Motela Vranje kako prevozi 49 ilegalnih migranata u kombiju marke „mercedes“. Pritvoren je, a kako se tako brzo obreo na slobodi i replicirao delo sa teškim posledicama po imigrante kod leskovačkog sela Donja Krivaja, to verovatno bolje znaju ljudi iz pravosuđa ili oni koji su u ovoj zemlji napravili već čuveni sistem – kriminalci su bolje zaštićeni zakonima od poštenog sveta.
Reči Siniše Antonijevića, od nedavno policijskog penzionera, a pre toga dugogodišnjeg inspektora Odseka za strance i ilegalne migrante PU Vranje bude pozornost i otvaraju novu dimenziju koje su lokalni krijumčari u jagmi za nezakonitim bogaćenjem možda nesvesni ili ne žele da budu svesni. Njegovi navodi mogu se povezati sa Arizanovićevom naznakama da u većini slučajeva migranti nisu ljudi koji naprosto beže od siromaštva, ratova i posledica „Arapskog proleća“.
SVE JE POČELO OVDE
Penzionisani policijski inspektor Siniša Antonijević podseća da je prva pravnosnažna presuda u državi za krivično delo krijumčarenja ljudi doneta u Vrhovnom sudu Srbije po krivičnoj prijavi koju je podnela policija u Vranju. Reč je o procesu protiv dva Nemca, te jednog državljanina BIH. Oni su osuđeni na ukupno deset i po godina zatvora.
– Reč je o slučaju krijumčarenja trinaest državljanina Kine s ciljem radne eksploatacije. To je bila prva naša zajednička akcija sa UNMIK policijom i predstavnicima nemačkih službi na razbijanju međunarodnog lanca krijumčara. Kasnije tokom istrage su operativna saznanja proširena, pa je u nastavku akcije uhapšen i organizator te grupe koji je pred Specijalnim sudom u Beogradu dobio osam godina zatvora – otkriva Antonijević.
– Od 2008. godine počeo je masovan transport državljana zemalja srednje Azije preko područja koje kontroliše vranjska PU. U datom momentu utvrđeno je da iza tih transporta stoje islamske fundamentalističke organizacije. To je i logično ako se zna da je u Avganistanu siromaštvo toliko da recimo celo jedno selo teško da može da sakupi 5.000 evra, a da transport jednog imigranta iz te zemlje do krajnje destinacije (obično su to zemlje Skandinavije, kao i Francuska, Italija) košta 10.000 evra. To neko mora da plati – kaže Antonijević.
RAČUNI U GRČKOJ I MAKEDONIJI
Ovaj bivši inspektor navodi da njegovo dugogodišnje iskustvo govori da se uglavnom radi o vojno obučenim ljudima, treniranim od strane islamskih funadmentalista.
– U njihovim telefonima pronalazili smo razne stvari, od promotivnih spotova raznih terorističkih organizacija, do snimljenih scena silovanja. Iako smo upozoravali nadležna tužilaštva na te pojave, ništa nije preduzeto. Ne sumnjam da su neki od tih ljudi završili na krajnjim odredištima gde sada predstavljaju tzv. uspavane teroriste spremne da se u svakom trenutku aktiviraju – upozorava Antonijević.
OD PATRE DO VRANjA
Imigranti na jug Srbije najčešće dolaze preko rute koja se prostire od grčke luke Patra, na severu Peloponeza i potom preko Makedonije. Srbija je najčešća zemlja tranzita i najlakši put migrantima ka zemljama EU. Krajem novembra policija je zaskočila transport od četiri vozila i devedeset imigranata iz Afrike i Azije koji su ilegalno prešli makedonsko-srpsku granicu. Privedeno je deset krijumčara. Jedan od krijumčara pokušao je pobeći i tom prilikom vozilom povredio dva policajca. Krajem decembra, pripadnici Policijske uprave Vranje u sadejstvu sa Žandarmerijom i BIA razbili su krijumčarsku grupu uhapsivši jedanaest osoba iz Preševa i Bujanovca. Negde u isto vreme N.T. iz Vranja pokušao je da sa deset imigranata iz Sirije i Avganistana (koje je nekako smestio u jedno putničko vozilo) pobegne policiji u reonu Niša, ali je uhvaćen. O saradnji krijumčara unutar Srbije govori podatak da je šest osoba uhapšeno u decembru na području Kikinde i Novog Bečeja, takođe zbog umešanosti u krijumčarenje azilanata sa juga na sever države. Upadljiva je dobra opremljenost krijumčara – mnogo zaplenjenih mobilnih uređaja, laptop računara, vozila, velika količina deviza.
Odakle inače Avganistancima ili Sirijcima bankarski računi u Grčkoj i Makedoniji sa kojih su tokom putovanja podizali novac. Do takvih su informacija pripadnici MUP sa ovog područja došli istražujući putešestvije migranata do momenta hapšenja. Otuda verovatno i ovolika agilnost MUP, BIA i policija zemalja EU na suzbijanju krijumčarenja. I žurba krijumčara da iskoriste priliku da se obogate dok posao ne postane opasan u kaznenom (pojedinačne kazne od šest meseci do pet godina, za organizovanu grupu do 12 godina zatvora, u praksi su na zakonskom minimumu) i bezbedonosnom smislu. Jer, neko će jednog dana ustanoviti i dokazati da teroristi prolaze našim putevima i idu na Zapad pod plaštom traženja azila, a da im naši u tome pomažu. I tada više neće biti „higijenski“ baviti se ilegalnim transportom ljudi koji je do juče delovao bezazleno u odnosu na trgovinu drogom ili oružjem.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.