Država na potezu



Celina: UP Vranje, Skijalište i Banja

Radi se o objektima kapitalne vrednosti važnih za strateški razvoj Vranja.  Neki delovi preduzeća biće svakako prodati, videćemo šta može da se rentira a šta renovira, a važno je reći da ništa nećemo raditi o trošku građana već je poenta u tome da preduzeće donosi profit



 

Celina: UP Vranje, Skijalište i BanjaGrad Vranje od Republičke direkcije za imovinu traži u posed imovinu Ugostiteljskog preduzeća (UP) a gradonačelnik Zoran Antić najavljuje pozitivan odgovor države. Na ovaj bi način velika imovina preduzeća na izdisaju prešla u ruke Grada, što Antić ocenjuje kao strateški potez za razvoj Vranja.

– Očekujemo pozitivan odgovor Direkcije za imovinu. Tek posle toga videćemo šta ćemo sa tim kapitalom. Jedan od prioriteta nam je razvoj turizma u Vranjskoj Banji i iskorišćavanje potencijala tople vode – kaže Antić.

On objašnjava da grad ne namerava da pravi novo javno preduzeće, već da jednostavno može da raspolaže imovinom UP.

Dragan Popović, direktor UP „Vranje“ kaže da je prenos upravljačkih prava sa države na Grad u toku, sa čime je saglasno i Ministarstvi privrede, kod koga se nalazi predmet.

TEKUĆI PROBLEMI

Ova firma je od 2012. u stopostotnom vlasništvu države i nema ga među firmama o kojima se stara Agencija za privatizaciju, odakle su nam nezvanično rekli da UP nije u njihovoj nadležnosti i da više nije u postupku privatizacije.

Problemi UP Vranje datiraju od 2002, kada je započet proces privatizacije. Od tada pa do pre pet godina propalo je pet pokušaja aukcijske prodaje po početnoj ceni od 141,7 miliona dinara (u to vreme između 1,5 i 1,7 miliona evra). Iako se radi o beznačajnoj ceni u odnosu na imovinu preduzeća, niko izgleda nije smeo da se uhvati u koštac sa problemima,od kojih su devastiranost objekata, nefunkcionalnost i energetska neefikasnost svakako najveći.

IMOVINA
Prema podscima Agencije za privatizaciju, UP „Vranje“ poseduje 28 objekata u Vranju i okolini i oko 50.000 kvadratnih metara zemljišta (slobodnog i pod zgradama) koje koristi a u vlasništvu su države. Neki od obejkata nalaze se na veoma atraktivnim lokacijama. Pored Hotela, tu su i Motel na autoputu, Zanatski dom, Ćoška, Vila Balkan u Vranjskoj Banji i restorani „Kosovo“ i „Srbija“ u tom mestu, studentske menze i dva stana u gradu. Ovde treba napomenuti da preduzeće ima manje od 28 objekata jer su neki specifikovani na nekoliko celina (npr, Motel i Hotel zvanično imaju nekoliko posebnih delova: aperitiv bar, smeštajni deo, restoran…).

Prema Popovićevim rečima, UP „Vranje“ nije opterećeno hipotekama i kreditima, a najveća obaveza tiče se poreskog duga od blizu 80 miliona dinara. Popović kaže da je polovina tog iznosa kamata, a da je dug napravljen između 2005. i 2007, „zbog izmena poreskih stopa“:

Međutim, i pored toga što firma trenutno duguje „samo“ 20 miliona dinara iz tekućih obaveza (uglavnom dobavljačima) i nije pod teretom bankarskih kredita i hipoteka, jasno je da u postojećem konceptu nema šanse na tržištu. Ovo se pre svega odnosi na novi deo Hotela u centru grada, od 8.000 kvadratnih metara sa 77 soba i 170 ležajeva, nekoliko banket sala, bašti i lokala.

– Tekuće održavanje, posebno zimi, nam je najveći problem – priznaje Popović.

Otuda, dodaje on, i onaj dug od 20 miliona, koji može da se namiri prodajom samo jednog objekta.

Šta onda Vranje i preduzeće dobijaju kada ono pređe u vlasništvo grada?

CELINA

Neboša Zupančić, gradski većnik za ugostiteljstvo i turizam, kaže da je Vranju potreban jedan reprezentativan hotel, ali da ovaj ne može na tržište u postojećem stanju.

– Spremni smo da preuzmemo imovinu preduzeća sa svim dugovima i potraživanja. Radi se o objektima kapitalne vrednosti važnih za strateški razvoj Vranja.  Neki delovi preduzeća biće svakako prodati, videćemo šta može da se rentira a šta renovira, a važno je reći da ništa nećemo raditi o trošku građana već je poenta u tome da preduzeće donosi profit – kaže Zupančić.

Popović dodaje da će grad dobiti jednu relativno zdravu firmu koja, uz mala ulaganja, može postati atraktivna i profitabilna. U firmi je urađen socijalni program pa sada u njoj radi šezdesetak zaposlenih umesto 350 nekada, koji plate primaju zahvaljujući organizovanju većih proslava. Zupančić objašnjava da bi Grad, dođe li u posed HP „Vranje“, zaokružio turističku celinu, zajedno sa Skijalištem i Vranjskom Banjom.

Tržište, ako je verovati politici vlade,  biće jedino moguće opredeljenje svih preduzeća u Srbiji, pa tako i ovog.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar