,
Direkcija je angažovala specijalističku firmu za testiranje zbijenosti zemljišta u glavnoj ulici. Dok čeka rezultate, direktor Dragan Stojković tvrdi da se radovi odvijaju prema pravilima zakona i struke, demantujući priče o fušarenju na gradilištu
– Specijalizovana firma iz Niša „1. Maj“ ispitala je u ponedeljak (3. novembar) sabijenost zemljišta na glavnoj ulici, ispod koje se postavlja nova vodovodna i kanalizaciona mreža, a rezultate očekujemo narednih dana.
Ovo za Vranjske kaže Dragan Stojković, direktor gradske Direkcije za razvoj i izgradnju, koja je nadzorni organ u ovom poslu, posle pisanja naših novina o tome da zemlja nije sabijena po uzusima struke, što kao posledicu može imati ponovne havarije, izlivanje kanalizacije i pojavu rupa na ulici kojoj predstoji i kompletno presvlačenje (afaltiranje) u sklopu komunalnog programa.
OPŠTA POMETNjA
Ovu informaciju dobili smo od nekoliko nepovezanih izvora bliskih dešavanjima u Direkciji, koji su za Vranjske kazali da zemlja iznad nove mreže nije propisno sabijena, i da zbog toga inženjeri, koje je Stojković postavio da obavljaju poslove nadzora, ne žele da potpisom overe dokument o valjanosti radova.
– Zemlja na glavnoj ulici posle izvođenja radova nije zbijena kako treba, zbog čega inženjeri nisu hteli da potpišu prijem pa je u Direkciji nastala opšta pometnja – kaže sagovornik odlično upućen u problematiku.
On objašnjava kako svaki inženjer zna da loše sabijeno zemljište dovodi do havarija na mreži i ulegnuća i pucanja asfalta.
Srđan Spasić, jedan od inženjera – nadzornika, nije želeo da za naše novine kaže da li je ova informacija tačna, upućujući nas na direktora Stojkovića. Stojković, pak, kaže da je čitava zakonska i profesionalna procedura ispunjena i objašnjava kako to izgleda u praksi.
– Nadzorni organi imaju dužnost da vode radove i potpisuju situacije u skladu sa zakonom – kaže on.
Ali, da najpre razjasnimo šta je to „situacija“. Radovi se ne izvode odjednom, već po etapama, i svaka predstavlja jednu „situaciju“, na osnovu koje se ispostavljaju računi sa opisom vrste, količine i cene u skladu sa ponudom sa tendera. Svaku situaciju, na kraju, potpisuje nadzorni organ.
U slučaju glavne ulice, JP „Vodovod“ je izvođač radova a Direkcija nadzorni organ, koji račune ispostavlja gradskom budžetu na plaćanje. Iz Vodovoda je, tvrdi Stojković, dospela na naplatu jedna situacija, koja je uredno potpisana i poslata lokalnoj samoupravi. On, međutim, nije mogao da nam ovaj dokument da na uvid.
Ugovor između Direkcije i Vodovoda za izgradnju vodovodne mreže potpisan je 13.avgusta ove godine, a Stojković je nedelju dana kasnije Srđana Spasića imenovao za, kako se to kaže, lice zaduženo za nadzor. Već sutradan, 21.avgusta, potpisan je i ugovor za kanalizacionu mrežu, a Spasić opet imenovan za nadzor. Otprilike u to vreme sa preševskom firmom „Saba Belča“ potpisan je i ugovor za asfaltiranje glavne ulice u okviru komunalnog programa, a za posao nadzora imenovani su Dobri Ilić i Slađana Popović, inženjeri u Direkciji.
KRIVI SU GRADjANI
Dragan Stojković kaže da su građani, pojedini vlasnici radnji i lokala glavni kočničari radova a njihovo ponašanje razlog što radovi ne idu brže, reagujući na njihove primedbe o znatno smanjenom prometu jer potencijalne mušterije zaobilaze glavnu ulicu koja je delimično zatvorena i za saobraćaj.
– Samo mali broj vlasnika radnji i lokala uplatio je priključak na novu mrežu, a Vodovod bez toga ne može da ih priključi. Otuda i šahte na trotoarima pokreivene paletama. Svi oni napajaju se iz stare mreže koja hitno mora da se zatvori i ispusti kako ne bi pukla. A ljudi neće da plate priključak koji košta 18.300 dinara, iako dve trećine cene finansira lokalna samouprava a za ostatak Vodovod nudi mogućnost plaćanja na 12 rata – kaže Stojković.
Rentijeri lokala sa kojima smo razgovarali kažu da je ovde zapravo problem između vlasnika i njih:
– Vlasnike baš briga da plate priključak, važno im je samo da uzmu kiriju. Ja jesam platio, nije veliki trošak dati 6.000 za godinu dana, ali je stvar u principu. Što bi mi plaćali priključak za lokal koji nije naš? Tako razmišljaju mnogi koji pod zakup drže radnje u glavnoj ulici – kaže jedan od ljudi sa kojima smo razgovarali.
– Dok se čitav posao ne završi, ispostavljaju se takozvane privremene situacije, koje naši inženjeri pregledaju, unose eventualne primedbe, potpisuju i overavaju svojim licenciranim pečatom. Taj dokument posle njih potpisujem i ja, pa onda račun ide na naplatu. Od Vodovoda nam je do sada dospela samo jedna privremena situacija za fekalnu mrežu, koja je dostavljena na fakturisanje a zahtev za plaćanje upućen službi zaduženoj za gradski budžet. Međutim, taj dokument nemam kod sebe da vam pokažem – kaže Stojković.
Direktor Direkcije tvrdi da će posle rekonstrukcije problem glavne ulice biti dugoročno rešen, a to znači da neće kao sada biti izlivanja fekalne kanalizacije i poplava. On, međutim, ne može da garantuje da će sve biti u redu prilikom elementarnih nepogoda. Što se cene radova tiče, Direkcija ima samo procenjenu vrednost, ukupno oko 52 miliona dinara: 30 miliona za presvlačenje, 8,5 za vodovodnu i 13,1 milion za fekalnu infrastrukturu dužine kilometar i sto metara na potezu od Duvanske do centra.
– Do problema je dolazilo jer su vodovodna i fekalna mreža bile isprepletene, a sada taj problem rešavamo. Na ulici trenutno imamo zapravo četiri gradilišta. Gledano od Duvanske do Lenjinove, desno se pravi magistralna vodovodna mreža, pored nje atmosferska, sredinom ulice ide kanalizaciona mreža, levo vodovodna a ispod nje, u takozvanom „turskom rovu“, fekalna mreža.
Od ponedeljka, nastavlja Stojković, „Saba Belča“ počinje sa krpljenjem rupa na ulici nastalih zbog radova, a čitav posao trebalo bi da bude završen do 15.decembra. Sad, postavlja se pitanje zašto se krpe rupe kad je već planirano kompletno asfaltiranje. Stojković objašnjava da je pravilo da se presvlačenje obavlja odjednom, u jednom dahu, što garantuje kasniji kvalitet i dugovečnost asfalta.
ONAJ ODOZGO
I pored skoro pa idilične slike koju predstavlja Stojković, stručnjaci sa kojima smo kontaktirali, a koji iz razumljivih razloga insistiraju na anonimnosti, tvrde da ima dosta propusta u radovima, od kojih je onaj sa sabijanjem zemljišta najveći. Oni, međutim, pored stručne procene ne nude nikakav drugi dokaz za svoje tvrdnje. Vranjske su stupile u kontakt i sa Institutom za kvalitet radne i životne sredine „1.maj“ iz Niša, koji je testirao kvalitet „zbijenosti na terenu“, ali nam je tamo rečeno da ne mogu da nam daju rezultate procene pre nego ih dostave Direkciji.
Podsetićemo da je 2004. glavna ulica kompletno rekonstruisana novcem od prodaje DIV-a, ali da to nije potrajalo ni nekoliko godina. Ostaje nam, dakle, da se strpimo da kompletni radovi budu gotovi i sačekamo šta će onaj odozgo da kaže.
Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.