Kozarstvo je isplativ posao



Pregovori sa bankama o povoljnim kreditima

Narednih dana raspisujemo konkurs za davanje u zakup 316 hektara državnog zemljišta. Namera nam je da po simboličnim cenama poljoprivrednicima ustupimo plodnu zemlju



 

Pregovori sa bankama o povoljnim kreditimaFond za razvoj poljoprivrede opštine Vladičin Han za 15. jun priprema veliki internacionalni skup o mogućnostima razvoja kozarstva na jugu Srbije, najveći do sada te vrste u zemlji. Svesni značaja kvalitetnih informacija koje se tiču, pre svega, isplativosti uzgoja koza ali i u drugim oblastima razvoja poljoprivrede, ljudi iz ovog fonda su svakodnevno angažovani na pružanju podrške hanskim poljoprivrednicima, kojih je sve više. O aktivnostima Fonda i pravcima ruralnog razvoja opštine, razgovarali smo sa direktorom Fonda Goranom Ivanovim.

VRANjSKE: Zašto baš kozarstvo kao tema na ovom skupu?

IVANOV: Mi smo zimski period, kada poljoprivrednici manje vremena provode u polju i van kuće, iskoristili da sprovedemo anketu, postavivši im vrlo jasna i konkretna pitanja tipa šta ih konkretno zanima, čime bi se bavili, koje su to voćarske ili povrtarske kulture koje bi uzgajali kao i pitanje koje se stiče stočarstva. Dobili smo zanimljive odgovore i informacije koje će biti korišćene za potrebe kreiranja agrarne politike naše opštine. Medju anketiranim stočarima, veliki broj njih je iskazao interesovanje za bavljenje kozarstvom pa smo odlučili da im „na vrata“ dovedemo najuglednije stručnjake iz ove oblasti.

STRANCI U HANU

Kažete da će skup imati internacionalni karakter; šta to znači?

– Pored stručnih predavača iz ove oblasti, gosti će nam biti i uspešni stočari iz regiona koji već imaju zapažene rezultate u bavljenju kozarstvom. Potvrdili su dolazak farmeri iz Austrije, Nemačke, Bugarske, Makedonije, Crne Gore i, naravno, iz cele Srbije. Verujem da će njihova iskustva i saveti biti ono najdragocenije što će naši stočari moći da čuju. Nama su se najavili da u svojstvu posmatrača i predavača, u Hanu borave i predstavnici velikih mlekara i proizvodjači preradjevina od kozijeg mleka. Ponosni smo što smo od ideje da organizujemo seminar lokalnog karaktera na kome ćemo umrežiti kozare i stručnjake sa našeg okruga, stigli do velike priče koja će okupiti zainteresovane ljude iz cele Srbije. Mislim da je ovo dobar način da se kvalitetna informacija i iskustva prenesu najširem krugu zainteresovanih.

Ako skup ispuni očekivanja i interesovanje za ovu granu poraste, postoje li mehanizmi i kapaciteti da pomognete stočarima da ukrupne postojeća ili zasnuju nova stada?

– Prvo moram da kažem da će na skupu prisustvovati i banke koje u ponudama imaju povoljne kredite za poljoprivredu i ekskluzivno najavljujem da postoje dve koje pripremaju posebne ponude kredita za našu opštinu. To je jedna varijanta. Fond ima svoja sredstva, ali naravno da ona nikada nisu dovoljna. Vratiću se na onu anketu koja je pokazala da postoji potreba za kupovinom oko 700 koza, a verujem da će ovaj broj biti i dupliran. Na ovom polju se nije radilo decenijama unazad i moja ideja je da korak po korak, u skladu sa mogućnostima, za pet-šest godina imamo nekoliko većih farmi i ozbiljnijih uzgajivača koza. Ovo je jedna od najkomercijalnijih grana stočarstva, najisplativija je i na najkraći vremenski rok pokaže svoju isplativost. Ovo je najbrži način da veliki broj poljoprivrednih gazdinstava, posebno onih u pasivnijim delovima naše opštine, što pre oživimo i izvučemo iz loše situacije u kojoj se nalaze.

Imaju li vaš Fond i opština Han uopšte kapacitete u kadrovskom i bilo kom drugom smislu da stručno pomogne razvoj poljoprivrede?

– Ja sam ekonomista i moj posao je menadžerskog karaktera. Tu sam da koordiniram rad stručnjaka, da umrežavam poljoprivrednike, stručne službe, investitore, bankare i sve ostale koji mogu da doprinesu razvoju poljoprivrede. Imam obrazovane i kvalitetne saradnike koji, ako nisu na terenu, onda su u kancelariji uvek na raspolaganju našem seljaku. Svesni smo da u Hanu postoje svi prirodni preduslovi za razvoj voćarstva, povrtarstva i stočarstva. Imamo i vredne ljude na selu, ali je i veliki broj onih koji su ostali bez posla u privredi a imaju obradivu zemlju, spremni da se uz minimalnu podršku vrate na njivu i tu obezbede egzistenciju. Mi im se posvećujemo svakodnevno, bilo da je u pitanju pomoć prilikom apliciranja za neki podsticaj, savet pri odabiru poljoprivredne kulture, ispitivanje kvaliteta tla, zaštita ili podela sadnica.

(KOMPLETAN TEKST PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANjU)

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar