Piroćanci kao uzor



Možemo mnogo: Ivan Stojković, Edukacija pre svega: Boban Stanković

ne treba izmišljati toplu vodu kada je ona već izmišjena. Slobodna zona Pirot počela je sa radom 1996. godine, sa samo tri zaposlena. Danas je to privatno – javno partnerstvo sa oko 5.000 zaposlenih i prometom od 450 miliona evra u 2010. godini



 

Možemo mnogo: Ivan StojkovićVranjska Skupština će na svojoj prvoj narednoj sednici, zakazanoj za 11. februar, formirati privredno društvo Slobodnu zonu (SZ), kao potpunu novinu na vranjskom ekonomskom nebu. Zna se i da će na njenom čelu biti Ivan Stojković (URS), sadašnji načelnik Zavoda za informatiku. Koliko je čitava situacija mutna pokazuje i činjenica da vlasti planiraju da iznajme neki lokal u centru grada za SZ, jer su zgrada Gradske uprave i ostali pripadajući prostori jednostavno prebukirani ljudstvom. Naravno, URS će tu udomiti za početak najmanje još petoro ljudi, uglavnom fakultetski obrazovanih, jer osnivače SZ čeka veliki, ali baš veliki posao. A i nije loše da tvoji negde i rade.

Pa, o čemu se ovde zapravo radi?

ZAPAD I ISTOK

 Objašnjavajući šta je to zapravo slobodna zna, predstavnik vranjskog odeljenja Regionalne privredne komore Branislav Popović kaže da neke SZ u Srbiji imaju pozitivna iskustva, a neke negativna. Kao najpozitivniji primer navodi onu u Pirotu, u kojoj je smešten čitav „Tigar“.

– SZ  praktično je prostor na kome niču fabrike koje rade praktično eksteritorijalno. Ovde ne važe carine, i još neke državne dažbine, što bitno olakšava poslovanje i interesuje investitore. Praktično, ovo bi trebalo da bude most, da ovde Zapad proizvodi za Istok, a da plate primaju radnici odavde – objašnjava Popović.

Računica je, prema njegovim rečima, prilično jasna. Država se odriče svje redovne zarade, a da bi obezbedila radna mesta za ovdašnje radnike. Poslodavcima se isplati rad ovde jer je jeftiniji, i svi su srećni i zadovoljni.

– Ako se roba plasira na domaće tržište, plaća se PDV, a ako ide u inostranstvo, nema ni toga – kaže Popović.

Zona će se prostirati na oko 116 hektara u Bunuševcu, na mestu koje se do sada zvalo Industrijska zona, zapravo na zapuštenom vojnom poligonu koji zauzima više od milion kvadrata na samom obodu grada. Grad je ovaj prostor dobio zamenom za stanove za Vojsku u „Lameli 5“, petospratnici u naselju Ogledna stanica. Zgrada još nije završena, mada je rok za to istekao još pre godinu dana, a zemljište se za sada nalazi u planovima.

Edukacija pre svega: Boban StankovićIvan Stojković kaže da u Srbiji već postoji 11 SZ, a da je vranjski tim (pored njega, tu su većnik i dva pomoćnika gradonačelnika) počeo sa sakupljanjem najvažnijih iskustava. Uz to, odluka o osnivanju vranjske Zone, posle lokalne Skupštine, mora da odobri  i Vlada Srbije, na predlog Ministarstva finansija.

– Ne bih se toga ni prihvatio da nisam svestan da tu nešto značajno može da se uradi. Čitav tim ljudi trenutno sakuplja informacije o tome, propise, dokumentaciju… Želimo pravu Slobodnu zonu, a ne da ona postoji samo na papiru – kaže Stojković.

A da ih čeka posao, čeka ih. Da bi ljudski funkcionisala, Zonu treba ograditi, osvetliti, napraviti unutrašnje puteve, parkinge, carinske terminale, špediciju. Ali, to dolazi kasnije. Sada je neophodno uraditi elaborat o ekonomskoj opravdanosti, koji ide pred Ministarstvo, pa pred Vladu…

U daljem toku Vranjanci imaju još i veće planove od do sada poznatih. Prema rečima pomoćnika gradonačelnika Bobana Stankovića, na delu je  tek početak priče oko formiranja SZ, jer je prava, konačna ideja, da Slobodna zona preraste u naučno tehnološki park, gde će industrija i školstvo biti povezani na pravi način.

– Želimo da edukujemo ljude za posao, a ne za Biro za zapošljavanje. U tom naučnom parku pravićemo praktično fakultete koji će se baviti naučnim radom, ali i praksom, na licu mesta u preduzećima. Želimo da uvežemo postojeće školstvo i potrebe privrede. Sve će početi ove, a prve rezultate očekujemo naredne godine – kaže Stanković.

On smatra da su u čitavoj priči oko SZ najvažnije carinske povlastice, i da je ona ih tih razloga zanimljiva za investitore.

Bitno je da se definiše teritorija zone, jer njen rad posle prate nadležne službe, pre svega Uprava carine – kaže on.

Pratite InfoVranjske.rs i na Facebook stranici portala.



  • Ostavi komentar